| Naslov (hrvatski) | Princip integrativnost |
| Naslov (engleski) | The Integrativity Principle |
| Autor | Luka Perušić |
| Autorova ustanova | Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za filozofiju) |
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija |
| Sažetak (hrvatski) | Analiza principa integrativnost sastoji se od četiri dijela. U prvom dijelu obrazlažem kontekst ispitivanja, utvrđujem razumijevanje pojma metafizika i pojma princip, nakon čega predlažem da se integrativnost uzme za temeljni princip bivstvovanja, shvaćenoga i kao apstraktan koncept i kao objektivna zbilja. Taj prijedlog zatim se argumentira u drugom poglavlju, podijeljenom na dva dijela. U prvom dijelu objašnjava se potreba za terminima integrata, integrativ i integrativnost te se objašnjava ... Više njihov odnos. U drugom dijelu obrazlažu se dubinske strukture i metafizičke, ontološke i fenomenološke implikacije principa integrativnost braneći ga – reprezentativno – filozofijskim argumentima Immanuela Kanta, Arthura Schopenhauera, Emila Laska, Martina Heideggera, Anaksimandra, Parmenida i Heraklita. U završnom poglavlju naznačuje se potreba za daljnjom analizom principa integrativnost u kontekstu socijalne i političke filozofije, odnosno etike i bioetike i potom ističu neki problemi, rješenja te istraživački pravci koje prijedlog otvara. Sakrij dio sažetka |
| Sažetak (engleski) | Analysis of the integrativity principle consists of four sections. In the first section, I explain the context of the analysis, define the notion of metaphysics and the notion of principle, after which I propose that integrativity is the fundamental principle of being, understood both as an abstract concept and the objective reality. I argue this proposal in the second section, divided on two parts. In the first part I elaborate the need for the terms integrata, integrativ, and ... Više integrativity, as well as their interconnection. In the second part I elaborate on deeper, more complex structures, and metaphysical, ontological, and phenomenological implications of the use of integrativity. I defend the concept by using arguments devised by Immanuel Kant, Arthur Schopenhauer, Emil Lask, Martin Heidegger, Anaximander, Parmenides, and Heraclitus. In the final section, I shortly express the need to continue with the research in the field of social and political philosophy, moreover ethics and bioethics, and I outline some problems, solutions and research pathways opened by the initial proposal. Sakrij dio sažetka |
| Ključne riječi (hrvatski) |
|
| Ključne riječi (engleski) |
|
| Jezik | hrvatski |
| Vrsta publikacije | Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad |
| Status objave | Objavljen |
| Vrsta recenzije | Recenziran - međunarodna recenzija |
| Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
| Naslov časopisa | Arhe |
| Brojčani podaci | vol. 15, br. 1, str. 133-157 |
| BPC | 0 HRK |
| p-ISSN | 1820-0958 |
| URN:NBN | urn:nbn:hr:131:402013 |
| Datum objave publikacije | 2018 |
| URL dokumenta | http://arhe.ff.uns.ac.rs/index.php/arhe/article/view/2224 |
| Vrsta resursa | Tekst |
| Prava pristupa | Otvoreni pristup |
| Uvjeti korištenja |  |
| Datum i vrijeme pohrane | 2019-10-23 22:02:05 |
