Cilj ovog rada jest analizirati utjecaje koji su doveli do razlikovanja vrijednosti života ljudskih od ne-ljudskih živih bića. Povijest filozofije pokazuje da je „vrijednost“ ljudskih i ne-ljudskih života određena znanstvenim i filozofskim koncepcijama. U kontekstu ovog rada Descartesov mehanicizam razmatra se kao bitan faktor okrutnog odnošenja prema ne-ljudskim životinjama, a Kantova deontološka etika, koja se odnosi samo na ljudska bića, prikazat će se kao temelj za Jahrov bioetički imperativ, kojim se etička dužnost proširuje na sva živa bića kao svrhu po sebi. Tema specizma, kao vrsne diskriminacije, promatra se kroz odnos ljudskih prema ne-ljudskim životinjama u modernom industrijskom uzgoju ne-ljudskih životinja. Industrijski uzgoj tematiziran je u suvremenim raspravama na više razina, nerijetko kroz prizmu međuljudskih odnosa u posljednja dva stoljeća – posebice iz perspektive robovlasništva i Holokausta. Kako bi se pokazala istinska narav odnosa ljudskih prema ne-ljudskim živim bićima, posebice kada su u pitanju znanstvena istraživanja, razmatra se definicija pojma „osobe“ i mogućnost rasprave o moralnoj komponenti prehrane. U posljednjem se poglavlju razmatra prisutnost ove teme u nastavi, tj. kako učenicima i učenicama približiti ovu temu, ali i kako je zajednički kritički razmotriti.