Ljudske aktivnosti kao što su poljoprivreda, promet, industrija, neadekvatno odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda negativno djeluju na okoliš u koji dospijevaju znatne koliĉine toksiĉnih teških metala. Budući da biljke imaju u većoj ili manjoj mjeri sposobnost akumulacije teških metala iz okoliša, postoji mogućnost da povrće koje konzumiramo, zbog oneĉišćenosti tala na kojem se uzgaja, sadrţi teške metale u koncentracijama koje prelaze propisima predviĊene granice. U ovom radu analizirani su teški metali u ĉestim vrstama povrća koje je kupljeno na Varaţdinskoj trţnici, a to su: crveni i bijeli krumpir, luk, mrkva, grah, salata i zelje. Od svake vrste povrća kupljena su po ĉetiri uzorka. OdreĊivani su sljedeći teški metali: arsen (As), bakar (Cu), cink (Zn), kadmij (Cd), krom (Cr), mangan (Mn), nikal (Ni), olovo (Pb) i ţiva (Hg). Za odreĊivanje teških metala korištena je metoda atomske apsorpcijske spektrometrije. Rezultati istraţivanja su pokazali da je od ukupno 28 uzoraka, u njih pet zabiljeţeno prekoraĉenje maksimalnih dopuštenih vrijednosti teških metala koje su propisane Pravilnikom o najvećim dopuštenim koliĉinama odreĊenih kontaminanata u hrani (NN 146/12). Od spomenutih pet uzoraka u svima su zabiljeţene prekoraĉene vrijednosti za olovo (dva uzorka crvenog krumpira, dva uzorka graha i jedan uzorak mrkve), a u jednom uzorku zabiljeţena je prekoraĉena vrijednost i za kadmij (uzorak crvenog krumpira). Uzrok prekoraĉenja najvećih dopuštenih koliĉina teških metala u ispitivanom povrću je oneĉišćeno tlo, a mogući uzroci oneĉišćenja tla su: upotreba pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, poplavne vode rijeke Drave, promet i drugi izvori oneĉišćenja koji se nalaze u blizini