prikaz prve stranice dokumenta Projektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996)
Rad nije dostupan
završni rad
Projektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996)
2015. urn:nbn:hr:122:664017
Šute, Saša
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Varaždin
Odjel za graditeljstvo

Citirajte ovaj rad

Šute, S. (2015). Projektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996) (Završni rad). Koprivnica: Sveučilište Sjever. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:664017

Šute, Saša. "Projektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996)." Završni rad, Sveučilište Sjever, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:664017

Šute, Saša. "Projektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996)." Završni rad, Sveučilište Sjever, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:664017

Šute, S. (2015). 'Projektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996)', Završni rad, Sveučilište Sjever, citirano: 01.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:664017

Šute S. Projektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996) [Završni rad]. Koprivnica: Sveučilište Sjever; 2015 [pristupljeno 01.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:664017

S. Šute, "Projektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996)", Završni rad, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:664017

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:664017
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovProjektiranje armiranih zidova prema europskim normama (EN-1996)
AutorSaša Šute
MentorMatija Orešković (mentor)
Član povjerenstvaIvan Špišić
Član povjerenstvaMatija Orešković
Član povjerenstvaŽeljko Kos
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Sjever
(Sveučilišni centar Varaždin)
(Odjel za graditeljstvo)
Koprivnica
Datum i država obrane2015-09-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		TEHNIČKE ZNANOSTI
Građevinarstvo
Nosive konstrukcije
Sažetak
Iskustva u dobivanju betona vrlo su stara. Još su davno, Azijati, Hebreji i Egipćani, a preko njih i stari Grci i Rimljani, poznavali hidraulička svojstva mješavine pucolana, pržene gline i vapna. Hidraulička su veziva miješali s pijeskom i drobljenom opekom te na taj način izraĎivali mort. Godine 1850. Francuz Lambot izraĎuje čamac od žičane mreže koju je obložio s obje strane cementnim mortom. Iako je to sve bilo poznato, dugo se vremena smatralo da je izumitelj armiranog betona pariški... Više vrtlar I. Monier, i to samo zbog toga što je on prvi 1867. godine patentirao izradu betonskih lonaca ojačanih čeličnom žicom. Poslije tog patenta, Monier patentira izradu armiranobetonskih rezervoara, cijevi, ploča, i svodova. Kako su Francuzi slavili stogodišnjicu armiranog betona 1950. godine, oni su samim tim prioritet u pronalaženju dali Lambotu, a ne Monieru. Godine 1866. Koenen je izložio prvu metodu proračunavanja armiranobetonskih konstrukcija, što je znatno ojačalo povjerenje u novi materijal i dalo poticaj za brže širenje armiranog betona po Njemačkoj i Austriji. Od bitnog značenja za razvoj armiranog betona bio je nov sustav rebrastih stropova koji je 1892. godine izložio francuski inženjer F. Hennebique. U to vrijeme po cijelom svijetu počinje se primjenjivati Coignetova i de Tedescova metoda proračunavanja armiranobetonskih konstrukcija prema dopuštenim naponima, poslije nazvana klasična teorija. Počevši od 1928. godine u graĎevinsku se praksu uvode tankostjene prostorne konstrukcije: bačvaste i rotacijske ljuske, složenice i šatori. Veliku zaslugu u razvoju ljusaka imaju Ellers i Dischinger. U SSSR-u je 1936. godine bila razraĎena nova metoda proračuna betonskih konstrukcija po stadiju sloma- prijelomna metoda, za što su zaslužni sovjetski znanstvenici Lolejt, Gvozdjev, Murašev, Pasternak i drugi. Iz prijelomne metode razvila se metoda graničnih stanja, po kojoj veći broj zemalja proračunava armiranobetonske konstrukcije. Proračun se provodi za granično stanje nosivosti, i za granična stanja upotrebljivosti- granično stanje naprezanja, raspucavanja i deformiranja. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:122:664017
Studijski programNaziv: Graditeljstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka građevinarstva (bacc. ing. aedif.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-03-11 09:53:31
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.