prikaz prve stranice dokumenta Feminizam i žena današnjice
  Preuzmi
PDF 1.93 MB
završni rad
Feminizam i žena današnjice
2017. urn:nbn:hr:122:225144
Šolaja, Katarina
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Koprivnica
Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo

Citirajte ovaj rad

Šolaja, K. (2017). Feminizam i žena današnjice (Završni rad). Koprivnica: Sveučilište Sjever. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:225144

Šolaja, Katarina. "Feminizam i žena današnjice." Završni rad, Sveučilište Sjever, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:225144

Šolaja, Katarina. "Feminizam i žena današnjice." Završni rad, Sveučilište Sjever, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:225144

Šolaja, K. (2017). 'Feminizam i žena današnjice', Završni rad, Sveučilište Sjever, citirano: 24.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:225144

Šolaja K. Feminizam i žena današnjice [Završni rad]. Koprivnica: Sveučilište Sjever; 2017 [pristupljeno 24.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:225144

K. Šolaja, "Feminizam i žena današnjice", Završni rad, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:225144

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:225144
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovFeminizam i žena današnjice
Naslov (engleski)Feminism and women of today
AutorKatarina Šolaja
MentorIva Rosanda Žigo (mentor)
Član povjerenstvaGordana Tkalec (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaPetar Kurečić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIva Rosanda Žigo (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Sjever
(Sveučilišni centar Koprivnica)
(Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo)
Koprivnica
Datum i država obrane2017-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Informacijske i komunikacijske znanosti
Novinarstvo
Sažetak
Ovaj završni rad pod naslovom Feminizam i žena današnjice prikazuje povijest feminizma koja seže unazad dvjestotinjak godina s posebnim osvrtom na suvremeno doba. Jednako tako u nastavku će se iznijeti i povijesni presjek nekih značajnijih imena koja su obilježila feminističku kritiku i teoriju. Važno je, međutim, napomenuti kako feminizam ne promiče nadmoć žena nego ravnopravnost između spolova. Od samih početaka, žena se smatrala „imovinom muškarca“. Bez ikakvih prava, kako na pravo glasa,... Više tako i na sva druga prava, smatrana je osobom koja služi stvaranju novog života te održavanju kućanstva i odgoju djece. Iako se u primitivnim društvima žena cijenila i štovala, to je bilo isključivo iz razloga što se mislilo da ona misteriozno proizvodi djecu. Kasnije, u antičko doba, žene su postajale sve više ugnjetavane od strane muškaraca. Mnoštvo zabrana, nemogućnost izražavanja vlastitog mišljenja te uskraćivanje osnovnih prava obilježilo je živote žena tijekom povijesti. U srednjem vijeku, položaj žena, kao i svega ostalog, određivala je crkva. Biblija koja je temelj kršćanstva, prepuna je mržnje prema ženama, pa su tako žene sve od Eve pa do Marije Magdalene prikazivane kao niža bića. No, srednji vijek je donio i neke novine, pa su tako žene mogle raspolagati zemljištima, brinuti se za siročad i već su tako bile u prednosti u odnosu na žene prijašnjih razdoblja. S vremenom su se počele obrazovati, napredovati i samim time postale su ikone koje je danas vrlo važno spomenuti, a postigle su mnogo u povijesti. U nastavku izdvajam tek nekolicinu značajnih imena – Valentina Tereškova, Maria Sklodowska Curie, Marija Jurić Zagorka, Virginia Woolf i Frida Kahlo. Veliki napredak, u smislu ženskih prava, vidljiv je kroz četiri vala feminizma u kojima su žene prosvjedima i raznim aktivnostima postizale brojne uspjehe. Četvrti val feminizma, koji se usko povezuje s pojavom tehnologije, najviše je pridonio feminizmu suvremenog doba. Žene su postale aktivni sudionici u oblikovanju svojih virtualnih, ali i stvarnih društava. U modernom društvu borbu za pravo glasa zamijenila je ona za pravo na pobačaj i na pravo odlučivanja o svojem tijelu, a sve se više muškaraca počelo javno izražavati feministima i podupirati žene u njihovim težnjama. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:122:225144
Studijski programNaziv: Novinarstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) novinarstva (univ. bacc. nov.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-08-29 10:30:13
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.