Naslov Suicidalnost u starijoj životnoj dobi Naslov (engleski) Suicidality in old age Autor Nikola Banić Mentor Melita Sajko (mentor)Član povjerenstva Melita Sajko (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Marija Božičević (član povjerenstva) Član povjerenstva Ivana Živoder (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište Sjever Datum i država obrane 2021-09-09, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Suicidalnost predstavlja ogroman javnozdravstveni problem na globalnoj razini, posebice u zemljama s srednjim ili niskim dohotkom. Suicid u svim dobnim skupinama predstavlja veliki udio u ukupnoj smrtnosti, te samim time mu se mora pridodati na važnosti i ozbiljnosti ovog problema. Suicidalnost u starijoj životnoj dobi je gotovo sveprisutna i nažalost dio svakodnevice. Prema pregledanim radovima, gotovo svaka druga osoba u starijoj životnoj dobi, u nekom periodu svog života imala je suicidalna razmišljanja. Mnogi faktori utječu na to da li će se suicidalne ideje sprovesti i završiti suicidom ili neće. Depresija je glavni razlog zbog kojeg se osobe starije životne dobi odlučuju na suicid. Depresija se može javiti zbog bioloških, socioekonomskih, društvenih ili nekih drugih razloga. U starijoj životnoj dobi, komorbiditeti socijalna izolacija, ageizam, fizička nemoć, predstavljaju glavne razloge razvoja depresije, a posljedično i moguće suicidalne namjere. Pregledom literature vidljivo je i može se zaključiti da se svi autori slažu da je prevencija ključ kojim se može i mora djelovati na ovaj globalni javnozdravstveni problem. Mediji igraju veliku ulogu u promidžbi preventivnih programa, ali isto tako služe i kao „promotor“ suicidalnosti. Svakodnevno smo u medijima okruženi nasilnim sadržajima u raznim oblicima i namijenjeni raznim dobnim skupinama, od crtanih filmova pa nadalje. Nekoliko istraživanja pokazalo je da do 88% osoba starije životne dobi prije počinjenja suicida, unatrag godine dana posjeti svojeg liječnika opće prakse ili psihoterapeuta. Ovom činjenicom vidljivo je da ranim prepoznavanjem osoba sklonih suicidalnom razmišljanju, te adekvatnom tretmanu prema istima, može se utjecati na suicidalna ponašanja. Zdravstveni sustav spada u sekundarnu prevenciju i njegova je zadaća da prepozna osobe koje su sklone suicidalnom razmišljanju te da reagiraju i preveniraju neželjene događaje. Postoje javnozdravstveni preventivni programi, ali oni su ili zastarjeli ili nisu dovoljno rašireni kako bi u dovoljnoj mjeri utjecali kako na populaciju tako i na svakog pojedinca. Nužno je podići svijest o ovom globalnom problemu, te je nužno provoditi više istraživanja o suicidalnosti u starijoj životnoj dobi, ali isto tako i u općoj populaciji, jer vidljivo je da se istraživanja u nekim dijelovima svijeta ne provode u dovoljnoj mjeri ili se uopće ne provode.
Sažetak (engleski) Suicidality represents an enormous public health problem globally, especially in the middle- or low-income countries. In all age groups, suicide represents a large share in total death, and therefore must be added to the importance and seriousness of this problem. Suicidality in older age is almost ubiquitous and unfortunately a part of everyday life. According to the reviewed explorations, almost every other person in old age, at some point in their life, had suicidal thinking. Many factors influence whether suicidal ideas will be implemented and end up in suicide or not. Depression is the main reason why older people decide to commit suicide. Depression can occur because of biological, socioeconomic, social or other reasons. In old age, comorbidities, social isolation, ageism, physical impotence, are the main reasons for the development of depression, and consequently possible suicidal intentions. Overview of the litherature shows and concludes that all authors agree that prevention is the key which can and should be worked on to resolve this global public health problem. The media plays a major role in promoting prevention programs, but it also serves as a "promoter" of suicide. Every day in the media people are surrounded by violent content in various forms and intended for various age groups, from cartoons onwards. Several studies have shown that up to 88% of older people before commiting suicide, a year before they visit their general practitioner or psychotherapist. This fact shows that early recognition of persons prone to suicidal thinking, and adequate treatment according to them, can influence suicidal behavior. The health care system includes secondary prevention and its task is to identify individuals who are prone to suicidal thinking to respond and prevent adverse events. There are public health prevention programs, but they are either outdated or not widespread enough to sufficiently affect the population as well as each individual. Awareness of this global problem is necessary, and more research is needed on suicide in old age, but also in the general population, because it is evident that research in some parts of the world is not conducted sufficiently or not at all.
Ključne riječi
suicid
starija životna dob
čimbenici rizika
depresija
socijalna izoliranost
prevencija
Ključne riječi (engleski)
suicide
old age
risk factors
depression
social isolation
prevention
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:122:162741 Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2021-10-21 17:04:10
