prikaz prve stranice dokumenta NAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
NAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM
2016. urn:nbn:hr:118:017150
Bošković, Andrija
Sveučilište u Rijeci
Pravni fakultet
Katedra za međunarodno pravo

Citirajte ovaj rad

Bošković, A. (2016). NAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:017150

Bošković, Andrija. "NAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:017150

Bošković, Andrija. "NAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:017150

Bošković, A. (2016). 'NAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, citirano: 18.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:017150

Bošković A. NAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet; 2016 [pristupljeno 18.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:017150

A. Bošković, "NAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Rijeka, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:017150

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:017150
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovNAČELO SAMOODREĐENJA NARODA, SLUČAJ KRIM
Naslov (engleski)THE PRINICIPLE OF SELF- DETERMINATION OF THE PEOPLE, CRIMEA CASE
AutorAndrija Bošković
MentorSandra Fabijanić Gagro (mentor)
Član povjerenstvaVesna Crnić-Grotić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaSandra Fabijanić Gagro (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMaja Bukovac-Puvača (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Pravni fakultet
(Katedra za međunarodno pravo)
Rijeka
Datum i država obrane2016-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Međunarodno pravo
Sažetak
U ovom dijelu rada sažeto je prikazan sadržaj svih potpoglavlja. Devedest pet stranica rada uz Pregled literature, tablica i Priloge razdijeljeno je u šest poglavlja: - Uvod - Međunarodnopravno načelo samoodređenja - Pravnopolitički aspekt Krimske krize - Međunarodnopravna analiza aneksije Krima - Pravo na samoodređenje stanovnika Krima - Zaključak U uvodu je iznesena osobna motivacija za izbor teme rada i uvodni prikaz problematike. Poglavlje Međunarodnopravno načelo samoodređenja podijeljeno... Više je dalje u pet cjelina: Povijesni razvoj međunarodnopravnog načela samoodređenja, s pregledom relevantnih dokumenata, Unutarnje i vanjsko samoodređenje, Narod - ovlaštenik prava na samoodređenje, pravni i politički kontekst, Pravo na samoodređenje vs. pravo na teritorijalni integritet i suverenitet te Zaključno razmatranje o načelu samoodređenja u međunarodnom pravu. Povijesni razvoj razmatra se kroz šesnaest poglavlja organiziranih prema relevantnim povijesnim dokumentima od Westfalskog mira (1648.) do Helsinškog dogovora i Helsinškog završnog akta (1975.). Sedamnaesto poglavlje, Dosezi načela samoodređenja u međunarodnom pravu, predstavlja zaključno razmatranje o ulozi načela samoodređenja u suvremenom međunarodnom pravu. Cjelina Unutarnje i vanjsko samoodređenje kroz pet potpoglavlja tumači pravne pojmove unutarnjeg i vanjskog samoodređenja. Problematika se razmatra na slučaju Alandskog otočja, slučaju Quebeca i slučaju Istočnoga Pakistana. Cjelina Narod - ovlaštenik prava na samoodređenje, razmatra se u pravnom i političkom kontekstu uz razmatranje slučaja Čečenije i slučaja Istočnog Timora. U cjelini Pravo na samoodređenje vs. pravo na teritorijalni integritet i suverenitet razmatra se pravno načelo teritorijalnog integriteta i suvereniteta i njegov međuodnos s načelom vanjskog samoodređenja (secesije). Zaključno razmatranje o načelu samoodređenja u međunarodnom pravu, cjelina je kojom se sintetizira prethodno izneseno. Zaključuje se o statusu, pravnoj formi i perspektivi načela. Poglavlje Pravnopolitički aspekt Krimske krize, podijeljeno je u tri cjeline: Politička povijest Krima, Ukrajina i Krim - razdoblje nakon II. svjetskog rata i Pregled međunarodne pravne dokumentacije povezane s Krimskom krizom. Svrha ovog poglavlja jest da se prema načelu Da mihi factum - dabo tibi jus utvrdi povijesna faktografija, uzročnoposljedični odnosi, geneza povezanih zbivanja osobito u novijoj povijesti, uključujući i aktualna zbivanja. Uz političku povijest Krima, zbog uzročne povezanosti, tumače se i zbivanja u Ukrajini kao i povezana zbivanja u Rusiji. U Pregledu međunarodne pravne dokumentacije povezane s Krimskom krizom navode se povijesni, uglavnom mirovni sporazumi i njihovi učinci, te recentni diplomatski sporazumi s naglaskom na Helsinški dogovor (1975.), Sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja (1994.) i Budimpeštanski memorandum (1994.).Poglavlje Međunarodnopravna analiza aneksije Krima sadrži potpoglavlje Temeljni pravni argumenti strana u sukobu, u kojem se analizira i pravno preispituje održivost suprotstavljenih stavova ruskih i zapadnih pravnih stručnjaka. Posebno se analiziraju slijedeće pravne situacije: Legalnost državnog udara u Ukrajini, Humanitarna intervencija, Intervencija po pozivu i Teorija ispravljanja povijesnih nepravdi. Pravo na samoopredjeljenje stanovnika Krima analizira se u pet potpoglavlja. U potpoglavlju Stanovnici Krima kao ovlaštenici prava na samoodređenje razmatra se status ovlaštenika smoodređenja. Pravo na secesiju Krima u okviru prava na samoodređenje potpoglavlje je u kojem se razmatra status unutranjeg samoodređenja, te pravna opravdanost vanjskog samoodređenja. Pravna valjanost krimskog referenduma razmatra proceduralni i pravni aspekt referenduma za odcjepljenje Krima. U posljednjem je potpoglavlju usporedba slučaja Krima sa slučajem Kosova. Ona sadrži detaljniju komparativnu pravnu analizu tih slučajeva s odgovarajućim zaključkom. Sumarni zaključak s iznošenjem zaključnog stava i obrazloženja nalazi se u posljednjem poglavlju. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:118:017150
Studijski programNaziv: Pravo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-01-26 13:50:46
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.