U današnje vrijeme svjedoci smo rastuće popularnosti fitness kulture i industrije. Cilj ovog rada je prikazati povijesnu transformaciju fitnessa iz individualne preokupacije u globalnu industriju, analizirati aspekte moderne fitness kulture te analitički primijeniti teoriju mekdonaldizacije na specifične aspekte fitness kulture. Globalizacija, te popratni procesi kao što je „amerikanizacija“, utjecala je na populariziranje fitnessa diljem svijeta i širenje jedinstvenog ideala ljepote. Fitness je započeo s bodybuildingom, no nakon odvajanja fitnessa i bodybuildinga, fitness doživljava masovnu popularizaciju. Zbog užurbane svakodnevnice i sjedilačkog način života, podigla se svijest o nužnosti bavljenja fizičkim aktivnostima u korist zdravlja. Pojava društvenih mreža olakšala je pristupim svim informacijama, korisnici mogu pratiti najnovije „fitness“ trendove, fotografije ili video sadržaje. S druge strane, mnogi su iskoristili društvene mreže za samopromociju, što rezultira pojavu sve većeg broja nestručnih pojedinaca koji dijele savjete i prodaju svoje planove prehrane. Koncepti mekdonaldizacije koje navodi Ritzer; učinkovitost, predvidljivost i kontrola pokazali su se primjenjivima na razne aspekte fitness industrije.