Razvojem interneta očekivalo se da će globalna mreža međusobno povezanih korisnika, kojima je digitalna tehnologija omogućila široke aspekte komunikacije, unaprijediti demokraciju i u središte javnog interesa dovesti važna društvena pitanja. Građani sudjeluju u stvaranju i dijeljenju medijskih sadržaja, a jedan su od najpopularnijih načina participacije u javnoj raspravi na internetu komentari čitatelja na informativnim portalima. Razni teoretičari (Habermas, 2006 ; Dahlberg, 2007 ; Borge Bravo i Santamarina Saez, 2016) opisali su kako bi komunikacija na internetskim forumima trebala biti uključiva, argumentirana, puna poštovanja, refleksivna i slobodna. No, brojna istraživanja pokazuju kako u komentarima čitatelja ima i neprihvatljiva govora, pa čak i govora mržnje (Ksiazek, i Springer, 2020 ; Ruiz et al., 2011). Dostupna istraživanja (Harmer i Lewis, 2020 ; Jane, 2014) pokazuju kako su žene nerazmjerno češće žrtve nasilja na internetu, uznemiravanja i neprihvatljiva govora u odnosu na muškarce, no, unatoč tomu, nasilje nad ženama na internetu još uvijek nije pravno uređeno na razini Europske unije (Blažinović Grgić, 2022 ; EIGE, 2017). Ovo istraživanje doprinosi tim navodima fokusirajući se na neprihvatljiv govor usmjeren prema ženama, žrtvama nasilja. Cilj je ovog rada istražiti u kojoj mjeri i na koji se način građani u komentarima na hrvatskim informativnim portalima koriste neprihvatljivim govorom prema ženama koje su žrtve verbalnih i fizičkih sukoba. Novinarski članci objavljeni na najkomentiranijim hrvatskim portalima 24sata.hr i Index.hr u razdoblju od 30. studenoga 2018. do 30. svibnja 2019. tematski su grupirani uz pomoć sustava Gephi, kako bi se izdvojile ključne teme koje su privlačile komentatore i čitatelje. Iz tog korpusa izdvojeno je šest tema, odnosno 12 članaka u kojima su žrtve verbalnog ili fizičkog sukoba bile žene. Kvantitativnom analizom sadržaja i analizom sentimenta analizirao se 5041 komentar čitatelja na te članke. Rezultati istraživanja pokazali su kako komentatori imaju pretežito negativan sentiment prema temama nasilja nad ženama. Neprihvatljiv govor zastupljen je u 15, 8 % komentara, a 4, 7 % odnosi se na žene žrtve sukoba što ukazuje na postojanje mizoginističke retorike u hrvatskom digitalnom javnom prostoru.