prikaz prve stranice dokumenta Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.
2014. urn:nbn:hr:111:684688
Kvakan, Kristina
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
ODSJEK ZA POVIJEST

Citirajte ovaj rad

Kvakan, K. (2014). Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914. (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:684688

Kvakan, Kristina. "Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:684688

Kvakan, Kristina. "Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:684688

Kvakan, K. (2014). 'Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, citirano: 02.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:684688

Kvakan K. Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914. [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija; 2014 [pristupljeno 02.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:684688

K. Kvakan, "Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2014. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:684688

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:684688
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovJugoslavenska ideologija u hrvatskoj javnosti 1903.-1914.
Naslov (engleski)Yugoslavian Ideology in Croatian Public 1903-1914
AutorKristina Kvakan
MentorStjepan Matković (mentor)
Član povjerenstvaStjepan Matković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMijo Korade (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDarko Vitek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
(ODSJEK ZA POVIJEST)
Zagreb
Datum i država obrane2014-09-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Sažetak
U ovome diplomskome radu donosi se pregled najvažnijih događaja, političkih stranaka i kretanja koji su obilježili razdoblje od 70-ih godina 19. stoljeća do 1914. godine. Razdoblje nakon 1870. godine pripomaže razumijevanju događaja početkom 20. stoljeća. Obilježeno je dualističkim sistemom vladanja, ugarskim kršenjem Hrvatsko-ugarske nagodbe i borbom opozicije za pobjedu nad mađarskim hegemonizmom Khuena Héderváryja i njegovih nastavljača. Kriza dualizma početkom 90-ih godina 19. stoljeća,... Više omogućuje dolazak na scenu novih političkih grupacija, Hrvatsko-srpske koalicije, Napredne omladine i kasnije Socijaldemokratske stranke, koje nezadovoljne stanjem u državi zahtijevaju promjene nabolje i za razliku od Narodne stranke podložne Khuenu i konzervativne hrvatske opozicije više pažnje pridaju promjenama i jugoslavenskoj ideji. Politički život Dalmacije i Hrvatske dovodi početkom 20. stoljeća do osnivanja različitih grupacija. S jedne strane u banskoj Hrvatskoj se 1905. godine javlja Hrvatsko-srpska koalicija čiji je idealni cilj stvaranje jugoslavenske države uz pomoć Srbije. S druge strane, politika „novoga kursa“ u Dalmaciji, čiji su glavni nosioci bili Ante Trumbić i Frano Supilo, pokušava pronaći najbolje rješenje tragajući za savezništvom s Mađarima i Talijanima protiv zajedničkoga neprijatelja, Njemačke. Sklapanjem saveza s mađarskom oporbom, što je potvrđeno Riječkom rezolucijom, podržava se mađarska oporba u borbi protiv prerogativa krune što predstavlja opasnost za Franju Josipa I. i prestolonasljednika Franju Ferdinanda. No, zbog tadašnjih okolnosti, političari Hrvatsko-srpske koalicije i drugi zastupnici „novoga kursa“ pokušavali su pronaći rješenje za hrvatsko pitanje unutar Habsburške Monarhije, traženjem višeg stupnja autonomije. Nakon nasilne promjene dinastije u Srbiji 1903. godine, nije se više mogla očekivati potpora austro-ugarskoga režima. U Srbiji je bilo sve više onih koji su smatrali da je moguće ostvariti suradnju između Hrvata i Srba. Ugarska vlada pak nije mogla dopustiti da hrvatsko građanstvo, kao nositelj politike Koalicije, svojim ekonomskim usponom ugrozi prevlast mađarske aristokracije i plemstva. Nakon aneksije Bosne i Hercegovine, Ugarska vlada u Hrvatskoj uvodi Komesarijat, s ciljem daljnjega kršenja Nagodbe i potvrde svoje prevlasti. Njezin cilj je prisvojiti Hrvatsko primorje za potrebe širenja mađarskih interesa i postupno likvidiranje hrvatske autonomije. U vrijeme Balkanskih ratova onaj dio hrvatske javnosti koji podržava balkanske saveznike, to radi dijelom i zbog ideje jugoslavenske uzajamnosti, s posebnim naglaskom na onu hrvatsko-srpsku uzajamnost. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, zbog navedenih političkih okolnosti, ne nailazimo na elemente i organizaciju integralnog južnoslavenskoga pokreta, kao ni jedinstvenoga mišljenja i političkoga programa, zbog čega ostaje na pokušajima uspostave kulturne suradnje južnoslavenskih naroda. U tom smislu nije došlo ni do prihvaćanja jedinstvenoga južnoslavenskoga političkoga programa, prema kojemu bi razvile zajedničko djelovanje s ciljem stvaranja višenacionalne, federativne i demokratske države. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:111:684688
Studijski programNaziv: Povijest (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički
Smjer: znanstveni
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2015-10-26 11:08:33
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.