prikaz prve stranice dokumenta Potraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina
  Preuzmi
PDF 419.22 KB
završni rad
Potraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina
2020. urn:nbn:hr:111:561876
Kozina, Andrej
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija

Citirajte ovaj rad

Kozina, A. (2020). Potraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:561876

Kozina, Andrej. "Potraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:561876

Kozina, Andrej. "Potraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:561876

Kozina, A. (2020). 'Potraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, citirano: 11.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:561876

Kozina A. Potraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija; 2020 [pristupljeno 11.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:561876

A. Kozina, "Potraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:561876

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:561876
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPotraga za anti-vremenom u filzofiji Aurelija Augustina
Naslov (engleski)The Search for the Anti-Time in the Philosophy of Aurelius Augustinus
AutorAndrej Kozina
MentorŽeljka Metesi Deronjić (mentor)
Član povjerenstvaŽeljka Metesi Deronjić (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
Zagreb
Datum i država obrane2020-07-10, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija
Sažetak
Sve do postavke znanstvenog sustava u 19. st. srednjovjekovna filozofija nije dobivala zasluženu pozornost. Smatralo se da je u to doba filozofija bila pretežito u službi teologije. Obzirom na podjelu srednjeg vijeka na patristiku i skolastiku, može nam se činiti da Crkva pretežito kontrolira ondašnje mislioce. Iako je sama mislilačka djelatnost u to vrijeme bila produkt crkvenog sustava, mislioci to nužno nisu bili. Filozof iz tog vremena kojim ću se baviti u ovom radu jest Aurelije Augustin.... Više Spada pod apologete, one koji svojim djelovanjem brane Sveto pismo. Apologeti su dio patrističke1 filozofije. Vidjet ćete dakako da isto ne priječi put filozofima tog vremena ka dubokoj kontemplativnoj djelatnosti. Radi se o suprotnom, Sustav ih na neki način tjera da propitkuju više i detaljnije nego njihovi prethodnici. Jer filozofija više nije samo interes pojedinaca, nego i samog sustava. Upravo je u filozofiji našao tako srednjovjekovni sustav (crkveni) opravdanje za težak život koji žive ljudi u to vrijeme. Tako je filozofe srednjeg vijeka dopala najteža zadaća do tada: da nađu logičku metodu koja će dovoljno uvjerljivo objasniti važnost i postojanje Boga. Bez njihova objašnjenja, Crkva ne bi bila ono što jest. Zato je važno i nužno baviti se istima. Svima njima potka je bio Aurelije Augustin, a modernoj filozofiji ono što je iznjedrio u djelu Ispovijesti u XI. i XII. glavi. Aurelije Augustin u svome Djelu Ispovijesti (lat. Confessiones) koje narativno prati njegov život: od djetinjstva do hereze, te na posljetku do vjerovanja, bavi se raznim filozofskim problemima (intenzivno u zadnjim knjigama): nekim tradicionalnim – tipičnim za ono vrijeme – poput u knjigama X. 40. Stupnjevi u traženju Boga, VII. 4. Bog je neraspadljiv, 16. Zlo je otklon od Boga. No također i onima, nazovimo ih “visoke“ filozofije, u knjigama III. 7. Kritika starog zavjeta, X. 8. Pohlepa za znanjem, 12. Broj i prostor, XI. 11. Vrijeme i vječnost. Fokus ovoga rada biti će na Augustinovoj filozofiji vremena koju je iznio u knjigama XI. i XII. Svaku od njegovih definicija analizirati ću i pokušati odgonetnuti što je to vrijeme, kako djeluje i zašto postoji. Na kraju donijeti ću zaključak zašto je ta njegova definicija važna – ona, na prvi pogled, jednog običnog službenika teologije. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:111:561876
Studijski programNaziv: Filozofija i kultura (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučililišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) filozofije (univ. bacc. phil.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-02-02 12:03:07
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.