U radu se istražuje u kojoj mjeri se studenti Sveučilišta u Zagrebu mogu smatrati politički socijaliziranima te se analizira uloga pojedinih agenata političke socijalizacije u tome. Vodeći se rezultatima prijašnjih istraživanja političke socijalizacije i njezinih agenata na međunarodnoj razini, za potrebe istraživanja izrađen je novi upitnik kojim se politička socijaliziranost studenata razmatra kroz njihovu razinu političke participacije, političkog znanja i interesa za politikom. Ujedno se njime analiziraju četiri agenta političke socijalizacije: obitelj, obrazovanje, prijatelji i mediji. Uzorak broji 340 studenata Sveučilišta u Zagrebu podijeljenih u pet studijskih područja. Rezultati istraživanja pokazuju da studenti (muškarci) imaju višu razinu političke socijaliziranosti u odnosu na studentice kao i osjećaja unutarnje djelotvornosti (internal efficacy). Sva četiri agenta političke socijalizacije pokazala su se povezanima s razinom političke socijaliziranosti studenata, pri čemu je utvrđena razlika između studenata društveno-humanističkih studija u odnosu na tehničke gdje se uloga obrazovanja i medija pokazala većom za studente društveno-humanističkih studija, te između studenata političkog centra i lijeve političke orijentacije gdje se uloga obitelji i prijatelja pokazala većom za studente lijeve političke orijentacije. Rad pruža uvid u Hrvatskoj do sada siromašno istraženu temu te služi kao potencijalni orijentir za neka buduća istraživanja.