prikaz prve stranice dokumenta Reološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine
  Preuzmi
PDF 892.59 KB
završni rad
Reološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine
2016. urn:nbn:hr:109:070131
Koči, Matea
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Zavod za prehrambene tehnologije
Katedra za tehnologiju ugljikohidrata

Citirajte ovaj rad

Koči, M. (2016). Reološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:070131

Koči, Matea. "Reološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:070131

Koči, Matea. "Reološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:070131

Koči, M. (2016). 'Reološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, citirano: 18.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:070131

Koči M. Reološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek; 2016 [pristupljeno 18.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:070131

M. Koči, "Reološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:070131

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:070131
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovReološka svojstva različitih sorti jarog ječma uroda 2013./2014. godine
Naslov (engleski)Rheological properties of different spring barley varieties of 2013/2014 crop
AutorMatea Koči
MentorJurislav Babić (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
(Zavod za prehrambene tehnologije)
(Katedra za tehnologiju ugljikohidrata)
Osijek
Datum i država obrane2016-06-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Prehrambena tehnologija
Inženjerstvo
Sažetak
Cilj ovog rada bio je utvrditi reološka svojstva različitih sorti jarog ječma. U istraživanju je korišteno 10 uzoraka jarog ječma uroda 2013./2014. godine. Analiziran je kemijski sastav tj. udio vode uzoraka ječma, te viskozitet ječmenog brašna Mikro Visko-amilografom. Rezultati su pokazali da uzorci ječma imaju približno jednaki postotak udjela vode. Početna temperatura želatinizacije se kretala od 62,65 °C (sorta Fran) do 65,90°C (sorta Igor). Sorta ječma Stribor imala je najviše vrijednosti viskoznosti paste, nastale nakon želatinizacije škroba, pri svim uvjetima mjerenja, dok s druge strane sorta ječma Jarilo imala je najniže vrijednosti paste. Vrijednost kidanja (breakdown) kretala se u rasponu od 107,50 BU (sorta Jarilo) do 192,50 BU (sorta Stribor). Najnižu vrijednost setback-a imala je sorta Scarlett (310,50 BU), dok je najvišu vrijednost imala sorta Stribor (377 BU).
Sažetak (engleski)
The aim of this study was to determine the rheological properties of different spring barley varieties. Ten samples of spring barley yield of 2013/2014 crop were used. Chemical composition, i.e. water content of barley samples was analyzed, while viscosity of barley flours was analysed using a Micro Visco-Amylo-Graph. The results showed barley samples to have approximately the same water content. Beginning temperature of gelatinisation ranged from 62.65 °C (Fran variety) to 65.90 °C (Igor variety). Stribor variety had the highest paste viscosity value, incurred after starch gelatinisation, at all conditions of measurement, while the Jarilo variety had the lowest values. Tear value (breakdown) ranged from 107.50 BU (Jarilo variety) to 192.50 BU (Stribor variety). Scarlett variety had the lowest setback value (310.50 BU), while Stribor variety had the highest (377 BU).
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:109:070131
Studijski programNaziv: Prehrambena tehnologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prehrambene tehnologije (univ. bacc. ing. techn. aliment.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-06-27 07:16:25