Tijekom posljednjeg desetljeća pojavilo se veliko zanimanje za istraživanjem psihosocijalnih aspekata radnog okruženja zdravstvenih djelatnika. Razlog tomu vjerojatno je izloženost visokim razinama stresa na radnom mjestu, nezadovoljstva, a samim time se javlja i povećan rizik sindroma izgaranja na poslu što rezultira i čestim konfliktima u radnom okruženju. Zdravstveni djelatnici u hitnoj medicinskoj službi (HMS) izloženi su visokim razinama stresa na svome radnom mjestu. Prizori na intervencijama doista znaju biti jako ružni i koliko god pokušavali „obrisati“ iz memorije, to naprosto nije moguće. Praktički, svakodnevno smo okruženi takvim događajima. Psihički problemi koji se javljaju kao posljedica stresa mogu dovesti do poremećaja zbog kojeg pojedinac trajno pati. Osim stresa našeg svagdašnjeg, zdravstveni djelatnici u HMS – susreću se i sa drugim tegobama koje im narušavaju kvalitetu života kao što su emocionalna iscrpljenost, kronični umor, kardiovaskularne bolesti, tumori, razne mentalne bolesti), a neke će biti opisane u ovome radu. Cilj istraživanja je utvrditi razlikuje li se kvaliteta života zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini i drugih zdravstvenih djelatnika koji ne rade u hitnoj medicini i ne rade noćne smjene. Istraživanje će biti provedeno na uzorku od 50 zdravstvenih djelatnika koji rade u HMS – u i 50 zdravstvenih djelatnika koji rade na drugim radnim mjestima (ambulanta, odjeli bolnica). U istraživanju će se koristiti standardizirani upitnik za procjenu kvalitete života SF – 36 (2). Rezultati će biti prikazani grafički i tabelarno, a u obradi podataka koristit će se deskriptivna statistika.