Naslov Utjecaj vježbanja joge na kvalitetu života i pokazatelje upale u bolesnika s reumatoidnim artritisom Naslov (engleski) Impact of yoga on quality of life and markers of inflammation in rheumatoid arthritis Autor Silva Pukšić Mentor Jadranka Morović-Vergles (mentor)Član povjerenstva Simeon Grazio (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Marija Jelušić (član povjerenstva)Član povjerenstva Miroslav Mayer (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2021-10-20, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 616 - Patologija. Klinička medicina Sažetak Ciljevi: Primarni cilj ovog istraživanja je bio istražiti provedivost programa vježbanja joge u
trajanju od 12 tjedana u oboljelih od RA i istražiti njegov učinak na kvalitetu života i
promjenu ekspresije seta od 5 proupalnih gena. Sekundarni ciljevi su uključivali niz kliničkih
i bioloških ishoda. -----
Metode: Istraživanje je provedeno u razdoblju od 2018. do 2020. godine na Zavodu za
kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju, Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu.
Uključeno je 57
... Više ispitanika u dobi 18 - 75 godina sa srednjom i niskom aktivnosti bolesti i bez
značajnijih recentnih promjena u farmakoterapiji. Ispitanici su randomizirani u skupinu joge i
kontrolnu skupinu. Satovi joge su održavani 2 x tjedno (90 minuta) i sastojali su se od fizičkih
vježbi (asana), vježbi disanja (pranajama), opuštanja i meditacije samoanalize prema sustavu
„Joga u svakodnevnom životu“. Kontrolna skupina je imala satove zdravstvene edukacije 1 x
tjedno (90 minuta) o temama vezanim uz artritis i kontrolu bolesti nakon čega bi uslijedila
grupna diskusija o temi. Samoprocjenjujući upitnici su uključivali upitnik kvalitete života
povezane sa zdravljem (SF-36), upitnik bolničke anksioznosti i depresivnosti (HADS),
upitnik za procjenu umora (FACIT-F), upitnik utjecaja RA (RAID), ljestvicu doživljenog
stresa (PSS) i VAS boli. Aktivnost bolesti je procijenjena DAS28CRP skorom. qRT-PCR je
korišten za analizu ekspresije IL-1β, IL-6, TNFα, NFκB1 i RELA gena. hsCRP je određen u
laboratoriju standardnom metodologijom. Ishodi su procijenjeni u 3 vremenska trenutka: na
početku, nakon provedene intervencije (12 tjedana) i u praćenju (nakon 24 tjedna).
Genomska analiza je rađena samo na početku i nakon intervencije. GEE statistički model
linearne regresije je prilagođen za početne vrijednosti svih ishoda. -----
Rezultati: U istraživanju nismo utvrdili statistički značajnu razliku između skupine joge i
kontrolne skupine u primarnom kliničkom (SF-36) i biološkim ishodu (ekspresija proupalnih
gena) nakon provedene intervencije ni u razdoblju praćenja, no primijetili smo značajno
poboljšanje u SF-36 Vitalnost i Mentalno zdravlje u skupini joge što nije zabilježeno u
kontrolnoj skupini. U 12 tjednu statistički značajna prilagođena srednja vrijednost razlike
između skupina u korist joge je iznosila za FACIT-F (5,08 CI 1,29 do 8,86; p = 0,009), za
HADS-depresiju (-1,37 CI -2,38 do -0,36; p = 0,008), a u 24 tjednu za HADS-anksioznost (-
1,79 CI-3,34 do -0,23; p = 0,025) i FACIT-F (5,43 CI 1,33 do 9,54, p = 0,01). Nismo
zamijetili statistički značajnu razliku u drugim sekundarnim ishodima. Istraživanje je bilo
provedivo što smo potvrdili visokom razinom retencije ispitanika od 80,7% i adherencije
protokolu joge 87,5% odnosno kontrolne skupine 82,7%. Stopa novačenja u studiju je iznosila
16%. Nije zabilježeno pogoršanje bolesti ni boli u skupini joge. Nismo zabilježili ozbiljne
neželjene događaje tijekom intervencije. -----
Zaključak: Program „Joge u svakodnevnom životu“ nije doveo do poboljšanja kvalitete života
mjerene SF-36 upitnikom ni promjena u ekspresiji seta proupalnih gena u ispitanika oboljelih
od RA. Program joge je doveo do značajnog smanjenja umora te poboljšanja raspoloženja kod
ispitanika što se održalo i u razdoblju praćenja nakon 24 tjedna. Program je bio provediv i
siguran za bolesnike i nije doveo do pogoršanja aktivnosti bolesti ni boli. Vježbanje joge po
sustavu „Joga u svakodnevnom životu“ mogao bi biti dio komplementaran standardnom
liječenju do cilja u RA. Sakrij dio sažetka Sažetak (engleski) Objectives: The primary objective of this study was to explore feasibility and impact of a 12-
week yoga intervention on SF-36 HQOL and change of expression in a chosen set of 5
proinflammatory genes. Secondary outcomes included a set of clinical and biological
outcomes. -----
Methods: The research was conducted from 2018 – 2020 at the Department of Clinical
Immunology, Allergology and Rheumatology, University Hospital Dubrava, Zagreb.
57 RA patients, 18-75 years, DAS28CRP < 5.1 with
... Više no recent major medication changes
were randomly assigned to yoga or education control. Yoga classes were held 2xweekly/ 90
minutes and consisted of physical exercises (asanas), breathing exercises (pranayama),
relaxation and self-enquiry meditation based on “Yoga in daily life system”. Arthritiseducation
classes were conducted 1xweekly/ 90 minutes and consisted of lectures on arthritisrelated
topics followed by group discussion. Self-administered questionnaires were used to
assess quality of life (SF-36), depressive symptoms and anxiety (HADS), fatigue (FACIT-F),
RA impact of the disease (RAID), perceived stress (PSS), and pain (VAS). Disease activity
was assessed by DAS28CRP score. qRT-PCR was used for analysis of expression of IL-1β,
IL-6, TNFα, NFκB1 and RELA gene. hsCRP was assessed by standard methodology.
Assessments were performed at baseline, 12 (post-intervention) and 24 weeks (follow-up).
Genomic analysis was performed at baseline and post-intervention. GEE linear regression
analysis was adjusted for baseline scores. -----
Results: No significant between-group differences were found for SF-36 (all p>0,05) and
gene-expression changes (all p > 0.05) at both time points. There was a significant
improvement within yoga group in SF-36 Vitality and Mental Health at 12 weeks not
observed in the control. At 12 weeks the adjusted mean difference between groups favored
yoga for FACIT-fatigue (5.08 CI 1,29 to 8.86; p = 0,009) and HADS-depression (-1.37 CI -
2.38 to -0.36; p = 0.008) and at 24 weeks for HADS-anxiety (-1.79 CI-3.34 to -0.23; p =
0.025), while the impact on fatigue was sustained (5.43 CI 1.33 to 9.54, p = 0.01). No
significant changes in other secondary outcomes were observed. Feasibility outcomes
included recruitment rate 16%, retention 80.7%, and adherence to yoga 87.5 vs 82.7% for
control. No worsening in disease activity or pain was observed within yoga group. No serious
adverse events were recorded. -----
Conclusion: “Yoga in Daily Life” program was not associated with change in health-related
quality of life of RA patients nor expression change in a set of 5 proinflammatory genes.
Significant improvements in fatigue and mood were observed at both postintervention and
follow-up. This yoga program was found feasible and safe for patients and may complement
standard RA treat-to-target strategy. Sakrij dio sažetka Ključne riječi
reumatoidni artritis
joga
kvaliteta života
umor
depresija
anksioznost
proupalni geni
Ključne riječi (engleski)
rheumatoid arthritis
yoga
quality of life
fatigue
depression
anxiety
proinflammatory gene expression
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:105:487190 Studijski program Naziv: Biomedicina i zdravstvo Vrsta resursa Tekst Opseg 108 str. Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2021-11-30 09:23:22
