Cilj. Utvrditi osnovne kvantitativne i kvalitativne pokazatelje publicističke aktivnosti u području hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva analizom bibliografskih jedinica popisanih u Bibliografiji radova s područja visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva 1950. – 2015. Metodologija. Kvantitativna analiza provedena je grupiranjem i sortiranjem bibliografskih jedinica kako bi se dobili podaci o vrstama radova, njihovoj kronološkoj distribuciji, broju autora, zastupljenosti autora po ustanovama i dr. Sadržajna analiza provedena je kodiranjem i razvrstavanjem radova u osam tematskih cjelina kako bi se dobila ukupna i kronološka distribucija radova prema njihovoj tematskoj usmjerenosti. Rezultati. Najčešće su zastupljeni članci objavljeni u domaćim časopisima i konferencijskim zbornicima (81 %). Više od trećine časopisnih članaka objavljeno je u Vjesniku bibliotekara Hrvatske. Oko 29 % članaka objavljeno je u specijaliziranim časopisima koji ne pripadaju području knjižničarstva i informacijskih znanosti, što je dokaz uklopljenosti visokoškolskih i specijalnih knjižnica u informacijske posebnosti područja u kojem djeluju njihove matične ustanove. Od članaka objavljenih u konferencijskim zbornicima gotovo polovica nalazi se u zbornicima Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Slična je tematska distribucija radova objavljenih u časopisima i zbornicima. Dominiraju teme s područja knjižničnih službi i usluga (oko 23 %), obradba građe i informacija (oko 17 %), analize znanstvene komunikacije (oko 17 %) te povijesti knjižnica (oko 17 %). Najmanje radova objavljeno je na temu obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja (1 %). Broj objavljenih radova neprekidno raste od 1980-ih, a dominiraju jednoautorski radovi (67 %). Udio autora iz visokoškolskih knjižnica iznosi 31 %, specijalnih 23 %, a Nacionalne i sveučilišne knjižnice 24 %.; Purpose. The aim of this study was to identify basic quantitative and qualitative indicators of the publication activity in the field of the Croatian academic and special librarianship through the analysis of the bibliographic items listed in the Bibliography of publications in the field of Croatian academic and special librarianship 1950-2015. Methodology. A quantitative analysis was conducted by sorting, grouping, and summarizing bibliographic data in order to determine publication patterns, chronological distribution of publications, number of authors, their affiliations, etc. A qualitative analysis was performed by coding and classifying publications into eight thematic categories to describe both the publications’ overall and chronological thematic orientations. Findings. The papers published in the national journals and conference proceedings were identified as the preferred mode of publishing (81%). Approximately a third of the articles was published in Vjesnik bibliotekara Hrvatske, the key national library science journal. A considerable share of articles (29%) was published by the specialized journals in the fields other than library and information sciences. This could be a proof that the academic libraries are embedded in the special information environments of their parent institutions. A half of the conference papers was published in the National Days of the Academic and Special Libraries proceedings. Thematic orientation of both the papers published in the journals and in the conference proceedings was similar. Dominant topics were library and information-service activities (23%), bibliographic control (17%), scientific communication analysis (17%), and library history (17%). The themes of professional development and lifelong learning were minimally represented (1%). The number of papers has been growing steadily since the 1980s, with dominance of single author papers (67%).