U radu će se proučavati leksemi koji označavaju pisarsku djelatnost u bosanskim i humskim kancelarijama. Korpus se sastoji od 130 srednjovjekovnih bosansko-humskih tekstova od isprave bana Kulina 1189. godine do povelje braće Vlatkovića 1493. godine. U formulama najčešće datacije pronalazimo uz ime pisara i funkciju koju je obnašao. Tako se u istraživanome korpusu stvorio kompletan sinonimski niz za tu spisateljsku djelatnost. To je: pisarь (pisьcь), dijakь, gramatikь (gramatigь), logofetь, notarь, protovistijarь. Taj je sinonimski niz od polazišne važnosti za daljnje proučavanje ostalih leksema u srednjovjekovnome korpusu. Pisari su ti kojima možemo zahvaliti na izgledu pisma, njegovanju korespondencije, administraciji uopće i jeziku na kojem su isprave pisane. Razvoj pismenosti u bosansko-humskoj kancelariji, korespondencija s dubrovačkom kancelarijom, nastanak i razvoj hrvatske ćirilice ili bosančice sadržaji su koji u posljednje vrijeme zaokupljaju jezikoslovce. Isprave su najbolji odraz kancelarije. One prikazuju pismo, jezik, stil, autore isprava, naručitelje isprava, mjesto gdje su izdane i kome se šalju te mnoge druge podatke. Uvidom u administrativne tekstove bosansko-humske kancelarije otkriva se čitava lepeza različitih leksema. Pisari su i njihovi tekstovi, kao i tlo na kojem su nastale, nepresušna tema ne samo zbog povijesnog značenja i sadržaja nego zbog grafije, jezika i riječi bosansko-humskoga srednjovjekovlja.; This paper will study the lexemes that characterize the activities of scriveners in the Bosnian and Hum offices. The corpus consists of 130 medieval Bosnian-Hum texts, from the document of ban (viceroy) Kulin in 1189 to the charter of the Vlatković brothers in 1493. In formulas, the most common dates are found with the name of the scrivener and the function he performed. Thus, a complete synonymic sequence for the work of scriveners was created in the studied corpus. This sequence is: pisarь (pisьcь), dijakь, gramatikь (gramatigь), logofetь, protovistijarь. This synonymic sequence is of utmost importance for the further study of other lexemes in the medieval corpus. Scriveners are the ones to be thanked for the appearance of writing, the nurturing of correspondence, administration in general, and the language in which the documents were written. The development of literacy in the Bosnian-Hum office, correspondence with the office in Dubrovnik, the emergence and development of the Croatian Cyrillic or Bosančica are the contents that have lately attracted linguists. Documents are the best reflection of the office. They show the letter, the language, the style, the authors of the documents, the contracting authorities, the place where they were issued and to whom they were sent and much more information. An insight into the administrative texts of the Bosnian Hum Office reveals a whole range of different lexemes. The scriveners and their texts, as well as the area in which they were made are an inexhaustible theme not only because of their historical significance and content, but because of the graphics, language and words of the Bosnian-Hum Middle Ages.