Uz veliki broj kultivara vinove loze (Vitis vinifera L.), danas se sve veća pažnja posvećuje mogućnosti uzgoja kultivara međuvrsnih hibrida s otpornošću na gljivične bolesti i abiotske stresove. Kultivari međuvrsnih hibrida nastali su križanjem kultivara vinove loze (Vitis vinifera L.) i nekih drugih vrsta roda Vitis. Uz međuvrsne hibride često se veže i prisutnost nekih nepoželjnih aroma (najčešće se navode tzv. foxy ili strawberry-like arome) podrijetlom od aromatskih spojeva identificiranih u najstarijim generacijama međuvrsnih hibrida. Zato se pri evaluaciji ovih sorata njihovom aromatskom profilu pridaje velika važnost. Istraživanje je provedeno na 11 kultivara. Analizirani kultivari pripadaju međuvrsnim križancima nastalim u oplemenjivačkim programima u Mađarskoj, Njemačkoj i Srbiji: "Bačka", "Bianca", "Johanniter", "Kozmopolita", "Lisa", "Merzling", "Orion", "Phoenix", "Sirius", "Solaris" i "Staufer". U ovom istraživanju provedena je analiza sastava aromatskih spojeva lociranih u kožici grožđa. Putem vezanog sustava plinska kromatografija-spektrometrija masa (GC-MS) određen je aromatski profil kultivara.