Schellingovo samorazumijevanje u povijesti filozofije / Kristijan Gradečak.
Schellingovo samorazumijevanje u povijesti filozofije / Kristijan Gradečak.
Sažetak

Schelling svoj položaj u povijesti filozofije shvaća dvostruko: u ranijem razdoblju svog stvaralaštva doprinosio je razvoju negativne filozofije, tj. filozofije apsolutnog identiteta, u svrhu njenog dovršenja i preobrazbe u pozitivnu filozofiju. No usporedno je utemeljivao i razvijao povijesnu filozofiju kao filozofiju objave koja je bila zbiljski sadržaj pozitivne filozofije. Stav o ograničenosti racionalne filozofije može se potvrditi u cjelokupnom Schellingovu djelu, neovisno o razdoblju nastajanja pojedinačnih spisa. Zbog toga je opravdano potvrđivati i u ranijem razdoblju njegova stvaralaštva barem metodičku pripremu za pozitivnu filozofiju. Tako Schelling svoju ulogu u povijesti filozofije vidi u konačnom razrješenju paralelizma između neprevladane negativne i nerealizirane pozitivne filozofije.; Schelling begreift seine eigene Stellung in der Philosophiegeschichte auf zweifache Weise: mit seinem Frühwerk hat er zu der Entwicklung der negativen Philosophie oder der Philosophie der absoluten Identität beigetragen, so dass sie vollends ihre Verwandlung in die positive Philosophie vollziehen könnte. Parallel dazu hat er an die Begründung und Entwicklung der geschichtlichen bzw. Philosophie der Offenbarung gearbeitet. Letztere ist auch wirklicher Inhalt der positiven Philosophie. Diese Auffassung über die Begrenztheit der rationalen Philosophie kann man im gesammten Schellingschen Werk bestätigen, unabhänging von der Entstehungszeit einzelner Schriften. Deshalb ist man durchaus berechtigt auch in dem früheren Werk zumindest die methodische Vorbereitung zur positiven Philosophie zu betrachten. Demzufolge sieht Schelling seine eigene Rolle in der Philosophiegeschiche als eine vermittelnde und endlich den Parallelismus zwischen der unüberwältigten negativen und unrealisierten positiven Philosophie auflösende.