The article examines the inextricable conceptual connection of space and ethos with culture and citizenship. It claims that the city is a prominent space for deploying citizens’ codes of conduct, taking into account the particularities of all groups. It also suggests ways of academic activities, like the introduction of bioethical principles in schooling of the young parts of the population, in the education of a new generation of building industry professionals, and the underline of the role of bioethics in understanding the interactions between the built environment and health, human well-being, productivity, energy use and climate change. The article contains several urban space snapshots in order to illustrate the phenomena and it also refers to Thessaloniki, a Northern Greece city, mentioning the conduct of inhabitants or, works of the authorities, who viciously offend city’s memory traces and culture. Finally, it suggests a list of ten points in order to develop our understanding why Space and Ethos are inextricably and culturally bound as a basic bi-pole of Urban Bioethics and thus promote supranational standards of European citizenship. These ten points are certainly relevant and useful to the discussion of the topic, but vary in depth and domain.; Rad ispituje neraskidivu konceptualnu povezanost prostora i etosa s kulturom i građanstvom. Tvrdimo da je grad istaknuti prostor za razmjenu kodeksa ponašanja građana, uzimajući u obzir posebnosti svih grupa. Predlažemo i načine akademskog djelovanja, poput uvođenja bioetičkih principa u školovanje mladih, obrazovanje novih generacija stručnjaka u građevinskoj industriji i naglašavanje uloge bioetike u razumijevanju interakcije između izgrađenog okruženja i zdravlja, dobrobiti ljudi, produktivnosti, upotrebe energije i klimatskih promjena. Rad sadrži nekoliko prikaza urbanog prostora kako bi ilustrirao pojave, a odnosi se i na Solun, grad na sjeveru Grčke, spominjući ponašanje stanovnika ili djelovanje vlasti koji zlobno vrijeđaju povijesne tragove u gradu i njegovu kulturu. Konačno, predlažemo listu od deset točaka kako bismo razvili naše razumijevanje zašto su prostor i etos neraskidivo i kulturološki povezani kao osnovni bipolar urbane bioetike i tako promoviraju nadnacionalne standarde europskog građanstva. Ovih deset točaka svakako je relevantno i korisno za raspravu o ovoj temi, ali se razlikuju po dubini i domeni.