There is plenty of research on media framing of marginalized and “othered” groups, including refugees and migrants. A lot has been said about the 2015– 2016 refugee crisis, but much less scholarly interest has been put on the 2018– 2019 re-emergence of refugees and migrants on outer borders of the EU and the ways member states have responded to the problem. This paper is focused on analysing similarities and differences in framing of refugees and migrants in the Croatian media in two distinct time periods: 2015–2016 and 2018. The paper is based on applying content analysis and descriptive statistics to articles from four daily newspapers in order to find out how the people coming to Croatia were presented in the media; what they were called, in which sense (positive, neutral, negative) they were presented to the public, and how the media presentation changed over time. The analysis has shown a certain degree of specific political, economic, and societal contexts mediated to, and in turn mediated by, the media’s framing of refugees/migrants. While the predominant frame remained neutral, as per norms of journalistic profession, the change in ideological stance of the government - from social democrats, who put humanitarian elements first, to conservatives, whose focus was security-based - coincided with the relative rise in the number of articles with a negative portrayal of the migrant issue.; Postoji mnoštvo istraživanja o medijskom uokvirivanju kako marginaliziranih grupa, tako i onih koje društvo označava “drugima”, uključujući izbjeglice i migrante. Mnogo toga je već rečeno o izbjegličkoj krizi 2015.-2016., no manje se analiza bavilo ponovnim dolaskom izbjeglica i migranata na vanjske granice Europske unije 2018.-2019. godine, kao i o odgovorima europskih država na taj događaj. Ovaj se rad fokusira na analiziranje sličnosti i razlika u uokvirivanju (framing) problematike izbjeglica i migranata u hrvatskim tiskanim medijima u dvama razdobljima: 2015-2016. i 2018. Rad koristi metode analize sadržaja i deskriptivne statistike te novinske članke iz četiriju dnevnih novina, kao jedinice analize. Cilj je bio saznati na koji način mediji predstavljaju osobe koje kao izbjeglice i migranti stižu u Hrvatsku, kojim ih se pojmovima nazivalo, na koji način (pozitivan, neutralan, negativan) je javnost mogla protumačiti narav teksta, te kako se to medijsko predstavljanje mijenjalo kroz vrijeme. Analiza je pokazala da su, do određene mjere, specifični politički, ekonomski i društveni konteksti utjecali na (i bili pod utjecajem) medijsko uokvirivanje pitanja izbjeglica/migranata. Dok je dominantan okvir u oba razdoblja bio neutralan, održavajući profesionalne norme novinarske profesije, promjena ideološkog temelja vlade – pobjedom konzervativaca koji su na migrantsko pitanje gledali kroz sigurnosnu prizmu nad socijaldemokratima, kojima je ključan fokus bio humanitarni – koincidirala je s relativnim porastom broja novinskih članaka koji su pitanju izbjeglica i migranata pristupali iz negativne perspektive.