Članak donosi prikaz transformacija hotelskog kompleksa Neptun na Brijunu Velom, građenog prema projektima bečkog arhitekta Eduarda Kramera od 1910. do 1912. godine. Na temelju Kramerovih projekata, povijesne fotodokumentacije i analize postojećeg stanja, hotelski se kompleks razmatra u kontekstu onodobne hotelske izgradnje na području Kvarnera, koja početkom 20. stoljeća s razvojem turizma doživljava preobrazbu. Riječ je prije svega o napuštanju zatvorenog historicističkog koncepta u korist razvedenijeg tlocrta i lođama rastvorenih pročelja, kao i bogatije ponude društveno-kulturnih i rekreacijskih sadržaja, što je podrazumijevalo uvođenje javnih prostora kao što su kinodvorana, plesna dvorana, dvorana za slušanje glazbe, prostor za društvene igre, zimski bazen i sl. Istovremeno secesijski vokabular uz natruhe moderne dobiva primat u odnosu na prethodno dominantni neostilski izričaj. Kompleks je, međutim, znatno izmijenjen nizom intervencija nakon Drugog svjetskog rata, a posebno je zanimljiv zahvat koji se izvodi prema projektu slovenskog arhitekta Vinka Glanza na najvećoj zgradi kompleksa – Neptunu III. Naime, u povodu planiranog sastanka predstavnika nesvrstanih zemalja 1956. na Brijunu Velom, Glanz dobiva zadatak od Vlade SFRJ da kompleks hotela Neptun, koji predstavlja vrata otoka, preoblikuje u skladu s političkim aspiracijama ondašnje Jugoslavije. Radom su predstavljeni dosad neobjavljeni nacrti Vinka Glanza za pregradnju Neptuna III, kao i idejno rješenje za preoblikovanje cijeloga kompleksa. Osim Glanzovih intervencija, utvrđene su sve kasnije važnije promjene, poput pregradnje bazenske zgrade i zgrade Neptuna II. Ti su zahvati pridonijeli potpunoj diferencijaciji dijelova prvotno homogene cjeline, što otvara brojna pitanja u vezi s budućom obnovom i prezentacijom kompleksa.; The text presents the transformation of the Neptun hotel complex on Veliki Brijun, based on the project by architect Eduard Kramer of Vienna and built between 1910 and 1912. Based on Kramer’s projects, historical photo-documentation and analysis of the current condition, the hotel complex was examined in the context of hotel construction in the Kvarner area, which was transformed with the development of tourism at the beginning of the twentieth century. The closed historicist concept was abandoned in favour of the more complex ground floor and open façades with loggias, as well as more social and recreational activities, which implied the introduction of public spaces such as a cinema, dance hall, music room, games room, indoor swimming pools, etc.