Despite the longstanding consensus that creativity is the seedbed of innovation, the limited literature in this area fails to explore the contribution of various aspects of creativity to different stages of the innovation process or the mechanisms used by the management to foster the creativity of employees. This paper adopts a more complex strategy in order to highlight the role of creativity in the entire innovation process from the decision to innovate to investment in innovation, the transformation of innovation input into output and the effect of innovation output on productivity. A multi – stage CDM – type model encompassing different elements of creativity and practices designed to enhance creative potential is applied to the most recent Community Innovation Survey data. In modelling the management of creativity a distinction is made between decisions of firms to hire creative employees and the methods used to foster creativity of personnel such as multidisciplinary work teams, financial incentives and training for creativity. The results indicate that employees with creative skills and the adoption of creativity – enhancing methods by the management are important factors for innovation and better performance of enterprises. They also point to sectoral differences in the impact of creativity on innovation.; Unatoč široko rasprostranjenom konsenzusu da kreativnost tvori sjeme inovacijskog procesa, dostupna literatura u ovom području tek je djelomično istražila doprinos pojedinih dimenzija kreativnosti različitim stadijima inovacijskog procesa te mehanizme korištene od strane menadžmenta za poticanje kreativnosti zaposlenika. U radu se koristi kompleksna metodologija kako bi se rasvijetlila uloga kreativnosti u različitim stadijima inovacijskog procesa od odluke o inoviranju i visini ulaganja u inovacije preko transformacije inovacijskih inputa u outpute do utjecaja inovacijskog outputa na proizvodnost. Višestupanjski CDM model koji obuhvaća različite dimenzije kreativnosti te prakse poticanja oslobađanja kreativnog potencijala zaposlenika primijenjen je na podatke iz baze Community Innovation Survey. U modeliranju upravljanja kreativnosti razlika je napravljena između odluke poduzeća o zapošljavanju kreativnih pojedinaca i metoda korištenih za poticanje kreativnosti poput interdisciplinarnih radnih skupina, financijskih inicijative i treninga u svrhu poticanja kreativnosti. Rezultati upućuju na važnost kreativnih vještina zaposlenika i pojedinih tehnika poticanja kreativnosti u inovacijskom procesu i poticanju uspješnosti poduzeća. Također ukazuju na sektorske razlike u utjecaju kreativnosti na inovacije.