The cross-sectional research design was used to investigate differences in teachers’ perception of school climate in schools with poor, average and good school’s learning environment, and to explore to what degree is possible to explain six school climate dimensions by school’s learning environment, some teacher’s characteristics and teaching practice experience. Participants in the study were 785 teachers from 44 primary schools in northern part of Croatia, 121 males and 579 females. Participants rated school climate in school where they teach and in addition provided information about various school’s learning environment. Schools which teachers perceived as having good school’s learning environment clearly differ in the level of school climate quality - school climate is significantly better in schools with better school’s learning environment. The performed hierarchical regression analyses, demonstrated in addition, how school’s learning environment and characteristics of teachers and teaching practice (e.g. gender, age, work experience and education level) are powerful predictors of (positive) school climate. In this paper, we provide possible explanation and stress importance on school climate as an essential concept in school effectiveness concerns and activities.; U ovom se radu koristi kros-sekcijski istraživački nacrt za istraživanje razlika u nastavničkoj percepciji školskog ozračja u školama s lošim, prosječnim i dobrim školskim okruženjem za učenje, kao i za utvrđivanje razina u kojoj je moguće objasniti šest dimenzija školskog ozračja pomoću školskog okruženja za učenje, obilježja nastavnika i njihove prakse u nastavi. U studiji je sudjelovalo 785 nastavnika/ica iz 44 osnovne škole u sjevernom dijelu Hrvatske, od čega 121 nastavnik i 579 nastavnica. Sudionici su ocjenjivali školsko ozračje u svojoj školi, kao i školsko okruženje za učenje. Škole, u kojima nastavnici/e okruženje za učenje percipiraju kao dobro, jasno se razlikuju s obzirom na kvalitetu školskog ozračja, pri čemu je ozračje mnogo bolje u školama s boljim okruženjem za učenje. U radu se koristi hijerarhijska regresijska analiza, koja pokazuje da su školsko okruženje za učenje, kao i obilježja nastavnika i njihove nastavne prakse (npr. spol, dob, radno iskustvo i razina obrazovanja) snažni prediktori pozitivnog školskog ozračja. Pružaju se moguća objašnjenja navedenih rezultata i naglašava značaj školskog ozračja kao koncepta, ključnog za pojam i aktivnosti, vezane uz školsku efektivnost.