Energetsko-ekonomska analiza opskrbe potrošača rashladnom energijom centraliziranim sustavom hlađenja u Gradu Zagrebu napravljena je s ciljem ispitivanja potencijala daljinskog hlađenja i pronalaska najoptimalnijeg oblika proizvodnje i distribucije rashladne energije. U radu su navedena i objašnjena sva prikupljena iskustva i podaci o načinu proizvodnje, skladištenju, distribuciji i potrošnji rashladne energije te ekonomski modeli sustava daljinskog hlađenja u svijetu. Proveden je detaljan uvid u potencijalne potrošače koji se nalaze na lokacijama u blizini proizvodnih pogona EL-TO i TE-TO te pregled karakteristika proizvodnih procesa u navedenim proizvodnim pogonima kao i zakrčenost podzemne infrastrukture koja će definirati potencijalnu trasu za polaganje distribucijskog cjevovoda hladne vode. Na osnovu prikupljenih i detaljno proučenih podataka, definirane su tehnologije proizvodnje rashladne energije i pet različitih slučajeva opskrbe potrošača rashladnom energijom centraliziranim sustavom hlađenja; Decentralizirana proizvodnja rashladne energije apsorpcijskim rashladnim uređajima pogonjenim vodenom parom – Radnička cesta, Centralizirana proizvodnja rashladne energije apsorpcijskim rashladnim uređajima pogonjenim vodenom parom na lokaciji TE-TO – Radnička cesta, Centralizirana proizvodnja rashladne energije apsorpcijskim rashladnim uređajima pogonjenim vodenom parom na lokaciji TE-TO – Sveučilišna aleja, Decentralizirana proizvodnja rashladne energije apsorpcijskim rashladnim uređajima pogonjenih vrelom vodom – Sveučilišna aleja, Centralizirana proizvodnja rashladne energije apsorpcijskim rashladnim uređajima pogonjenim vodenom parom na lokaciji EL-TO. U slučajevima „Centralizirana proizvodnja rashladne energije apsorpcijskim rashladnim uređajima pogonjenim vodenom parom na lokaciji TE-TO – Radnička cesta „ i „Centralizirana proizvodnja rashladne energije apsorpcijskim rashladnim uređajima pogonjenim vodenom parom na lokaciji TE-TO – Sveučilišna aleja „ koristi se rashladni učinak rijeke Save za hlađenje u mjesecima travanj i listopad. Prva četiri od pet navedenih slučajeva detaljno su dinamički modelirani u računalnom programu TRNSYS, te su njihovo ponašanje i odzivi promatrani na razini od 20 sekundi tijekom cijele sezone hlađenja (od početka travnja do zaključno listopada). Iznimku predstavlja slučaj „Centralizirana proizvodnja rashladne energije apsorpcijskim rashladnim uređajima pogonjenim vodenom parom na lokaciji EL-TO“ gdje je dinamika sustava opisana pomoću bezdimenzijskih veličina dobivenih iz prethodnih slučajeva.