Istraženo je ponašanje niza katalizatora u svrhu dobivanja novih mirisnih nota koje će se moći koristiti u industriji mirisa. Kroz niz reakcija kondenzacije, hidroformilacije, izomerizacije, hidrogeniranja, nastajanja C-O veze i oksidacije ispitani su najbolji putevi dobivanja željenih produkata. U tim reakcijama transformacije ispitano je djelovanje homogenih i heterogenih katalizatora te biokatalizatora. Reakcije izomerizacije opisane su prvenstveno na terpenima. Terpeni, poput α-pinena i longifolena, su spojevi koji su izvor velikog broja mirisa te su zato cijenjeni u kemijskoj industriji. α-pinen predstavlja jeftin glavni sastojak terpetinskih ulja te njegova izomerizacija u kamfen ima veliku komercijalnu važnost. Reakcije kondenzacije podrazumijevaju nastajanje C-C ili C-X veze. Kod ovih reakcija bitno je naglasiti kondenzaciju aldola poput heptanala i benzaldehida kod dobivanja jasmin aldehida. Aldolna kondenzacija acetona s citralom daje α- i β-jonone koji imaju veliki potencijal i intezivno se koriste u kemijskoj industriji. Hidroformilacija je još jedan oblik reakcije za dobivanje C-C veze koje su također uvelike istražene na spojevima terpena. Hidrogeniranje je posebice dobilo na važnosti nakon pojave stereoselektivne hidrogenizacije olefinskih i karbonilnih spojeva,a reakcija je opisana na primjeru cimet aldehida, citrala i mentola industrijski dobivenog Tekasago postupkom. Vanilin je svrstan u najtraženiji spoj današnjice, a dobiven je rekacijom oksidacije izoeugenola uz pomoć niza katalizatora navedenih u sljedećem poglavlju. Uzevši u obzir mane i prednosti ovih postupaka, mnogi znanstvenici pružaju priliku biokatalizatorima kao novim „pomagalima“ u dobivanju mirisnih molekula. U ovom poglavnju razrađen je utjecaj različitih katalizatora u različitim uvijetima i kemijskim reakcijama s ciljem nalaženja najboljeg puta do željenog produkta. Govori se o primjeni i važnosti katalize u industriji mirisa te se ostavlja opcija mogućeg napretka u pojedinim granama industrije mirisa.