Korološki podatci o invazivnim vrstama (nalazi vrste) često se koriste u razvoju modela prostorne rasprostranjenosti vrsta sa ciljem utvrđivanja rasprostranjenosti invazivne vrste i razvoja mjera upravljanja. Prostorna preciznost koroloških podataka ovisi o metodi primjenjenoj prilikom kartiranja. Utvrđeno je da podatci manje prostorne preciznosti predstavljaju izvor nesigurnosti u razvoju modela te njihovo korištenje može uzrokovati netočne modele. U ovom istraživanju korišteni su korološki podatci iz četiri klase prostorne preciznosti za šest čestih invazivnih vrsta biljaka koji su preuzeti iz baze Flora Croatica Database. Korološki podatci su preklopljeni s kartama staništa te klimatskim, topografskim i demografskim podatcima s ciljem utvrđivanja utjecaja prostorne preciznosti na vezanost za stanište i okolišni profil vrste. Prostorna preklapanja obavljena su u GIS-u. Statistička analiza utjecaja prostorne preciznosti na okolišni profil uključivala je deskriptivnu statistiku, jednosmjernu ANOVA -u i Tukeyjev post-hoc test. Statistička analiza vezanosti za stanište uključivala je Friedmanovu ANOVA -u i Wilcoxonov test. Pokazalo se da niža prostorna preciznost podataka u pravilu utječe na dobivenu vezanost za staništa i okolišni profil vrste. Ipak, utjecaj prostorne preciznosti varirao je od vrste do vrste te od varijable do varijable. Stoga je uputno prije modeliranja testirati utjecaj prostorne preciznosti i temeljem rezultata odabrati povoljne podatke za razvoj modela.