Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poljoprivrednicima se otvorilo tržište od preko petsto milijuna potrošača i mnogobrojne prilike za povlačenje sredstava iz EU fondova za ulaganje u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava ili kao vjetar u leđa za mlade poljoprivrednike. Iako je članstvo u EU omogućilo mnogobrojne pogodnosti poljoprivrednim proizvođačima kao što je bescarinski pristup tržištima zemalja članica (što je djelomično bilo uređeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju 2001. godine), Hrvatska je napuštajući Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) izgubila pravo na povoljne uvjete izvoza proizvoda na tržište zemalja koje su ujedno i njeni najvažniji trgovinski partneri (zemlje bivše Jugoslavije). Poljoprivreda Hrvatske je i prije članstva u EU bila nekonkurentna, a pretpostavka istraživanja je kako prve godine članstva nisu rezultirale povećanjem konkurentnosti. Koristeći pokazatelje pokrivenosti uvoza izvozom (PUI), relativnog vanjskotrgovinskog salda (RVS) te indeksa otkrivene komparativne prednosti (RCA indeks) utvrđene su promjene u vanjskoj trgovini te konkurentnost odabranih poljoprivrednih proizvoda u razdoblju od 2002. do 2016. godine. Republika Hrvatska je prije ulaska u EU bila nekonkurentna u većini promatranih sektora, kao konkurentni izdvajaju se sektor žitarica i sektor šećera. Nakon ulaska u EU stanje se nije previše promijenilo, pozitivan trend se nastavlja za sektor žitarica i sektor šećera, a 2014. je prvi put konkurentan i sektor proizvoda od žitarica, brašna i tjestenina te od 2015. i sektor živih životinja. Istraživanjem je djelomice potvrđena hipoteza da nije bilo promjena u konkurentnosti u prvim godinama članstva u EU. Promjene se nisu dogodile u svim sektorima, ali ne možemo zanemariti činjenicu da su dva sektora postala konkurentna.