Cilj ovog rada bio je utvrditi broj somatskih stanica u mlijeku istočnofrizijskih ovaca zdravog vimena, kao i utjecaj nepatogenih čimbenika, kao što su količina proizvedenoga mlijeka po grlu, redoslijed laktacije, stadij laktacije i veličina legla, na broj somatskih stanica (BSS) u mlijeku. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 35 istočnofrizijskih ovaca držanih u identičnim uvjetima hranidbe, smještaja i mužnje u kojih redovitim (jednom mjesečno) mikrobiološkim pretragama sekreta vimena (mliječne žlijezde) nije utvrđena infekcija mliječne žlijezde. Tijekom praćene laktacije (razdoblja mužnje) provedena je kontrola mliječnosti svih istraživanih ovaca primjenom AT metode koja je uključivala utvrđivanje količine proizvedenoga mlijeka te prikupljanje pojedinačnih uzoraka mlijeka u svrhu utvrđivanja kemijskog sastava mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku. Aritmetička srednja vrijednost broja somatskih stanica svih analiziranih uzoraka mlijeka istočnofrizijskih ovaca je iznosila 231x103/mL, odnosno geometrijska srednja vrijednost BSS je iznosila 128x103/mL mlijeka (log 5,11±0,48). Utvrđen je statistički značajan utjecaj laktacijske proizvodnje mlijeka te redoslijeda i stadija laktacije na broj somatskih stanica u mlijeku istočnofrizijskih ovaca. Ovce s najmanjom laktacijskom proizvodnjom mlijeka (<270 kg u laktaciji) ostvarile su najveću geometrijsku srednju vrijednost BSS u mlijeku. Obzirom na redoslijed laktacije, najveći broj somatskih stanica utvrđen je u prvojanjki, a s odmicanjem laktacije utvrđeno je značajno povećanje BSS. Broj somatskih stanica u mlijeku je bio u značajnoj negativnoj korelaciji sa sadržajem laktoze u mlijeku, dok između BSS i sadržaja ostalih kemijskih sastojaka mlijeka nije utvrđena značajna korelacija.