Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora dio je sustava obiteljske politike i socijalne sigurnosti, a uspostavlja se s ciljem zaštite majčinstva, roditeljstva, njege novorođene djece i njihova podizanja te postizanja ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života kako bi se omogućilo kvalitetno roditeljstvo i okruženje u kojem se sigurno i odgovorno može podizati željeni broj djece, ravnopravnost spolova, potaknuo natalitet i mogućnost većeg sudjelovanja očeva u skrbi za djecu. U Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17) koji propisuje vremenske i novčane potpore za korisnike rodiljnih i roditeljskih potpora te Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17) koji propisuje posebne odredbe o zaštiti trudnica, roditelja i posvojitelja. U ovome diplomskome radu izlaže se postojeći sustav rodiljnih i roditeljskih potpora u Republici Hrvatskoj. Analiziraju se nacionalni, regionalni i međunarodni pravni izvori relevantni za uspostavu sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u Republici Hrvatskoj doneseni na razini Europske unije, Vijeća Europe i Međunarodne organizacije rada s čijim odredbama su Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama i Zakon o radu usklađeni. Prateći strukturu i sadržaj Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, detaljno se izlažu korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora te prava, odnosno vremenske i novčane potpore koje pripadaju zaposlenim i samozaposlenim roditeljima, roditeljima koji ostvaruju drugi dohodak, roditeljima poljoprivrednicima, nezaposlenim roditeljima, roditeljima izvan sustava rada te posvojiteljima. Poseban naglasak stavlja se na rodiljni i roditeljski dopust te mogućnost uvođenja očevog dopusta pri čemu se ukratko analizira stanje u zemljama članicama Europske unije. Prikazuje se način i postupak ostvarivanja predmetnih prava, financiranje sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te odgovarajuća sudska praksa Suda Europske unije. Konačno, u posebnom poglavlju analizira se Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU koju je u travnju 2019. godine usvojio Europski parlament i koja je predložena sa svrhom provedbe načela ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada i postupanja prema njima na radnome mjestu te kojom se uvodi obveznih 10 dana plaćenog očinskog dopusta prilikom rođenja djeteta i fleksibilnije radno vrijeme i načine rada.