Pojam etničkog čišćenja nastao je u doba ratnih događanja na području bivše Jugoslavije. Rad obrađuje razvitak samog pojma, ulogu Ujedinjenih naroda u tom procesu, usporedbu etničkog čišćenja s genocidom i značajne presude koje taj pojam sadrže. Iako etničko čišćenje ne predstavlja samostalno kazneno djelo, zbog njegovih ga se obilježja često uspoređuje pa čak i izjednačava s genocidom. Rad započinje definicijama navedenih pojmova i navođenjem sličnosti i razlika od kojih je najznačajnija ona koja se tiče specijalne namjere počinitelja. Uloga Ujedinjenih naroda obrađena je navođenjem rezolucija i izvješća koje se dotiču etničkog čišćenja i njegovog definiranja. Presude Međunarodnog suda o primjeni Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida također su važne za razvitak pojma, ali i za ukazivanje na razloge iz kojih etničko čišćenje nije izjednačeno sa samim genocidom. S obzirom da je prva presuda za genocid donesena za zločine počinjene na području Ruande, važno je spomenuti navedena događanja i obraditi spomenutu presudu. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u svojim presudama sadrži pojam etničkog čišćenja, a u radu su navedene dvije u kojima se sudilo za sam genocid. Jedna od njih sadrži osudu, dok se u drugoj navodi kako je počinitelj kriv za zločine koji se mogu okarakterizirati kao etničko čišćenje, ali ne i za sam genocid.