Sukob interesa javlja se na svim razinama vlasti, od lokalne pa do središnje, kako u javnoj tako i korporativnoj i u financijskog sferi. Sukob interesa nalazi se u samom ishodištu zloupotrebe vlasti političara i javnih dužnosnika s ciljem ostvarivanja privatne koristi. Kao takav, sukob interesa može utjecati na donošenje odluka u upravljanju svih gore navedenih razina. Na takav način se narušavaju sami procesi odlučivanja koji će u konačnici rezultirati neprikladnim ishodima, a samim time potkopati i dobro funkcioniranje javnih institucija, ali i tržišta te u konačnici gubitkom povjerenja javnosti. Svijest o tome je sve veća te se javlja sve veći trend regulacije koji nastoji spriječiti te upravljati sukobom interesa u slučaju njegova nastanka. Rad je pisan kao komparativni pregled nekoliko zemalja koje su članice Europske Unije, uključujući i Republiku Hrvatsku. Podijeljen je na devet dijelova. U prvom i drugom, uvodnom dijelu, nastoji se čitatelju objasniti pojam sukoba interesa, prikazati njegove pojavne oblike, interese koji mogu biti pokretači sukoba, uputiti na razliku između sukoba interesa i korupcije. Trećim dijelom se iskazuje regulacija sukoba interesa na razini Europske Unije odnosno kako je Europska Unija utjecala na regulaciju sukoba interesa u zemljama koje su njezine članice te u zemljama koje se žele priključiti Uniji. Od četvrtog pa sve do osmog dijela slijedi razmatranje zakonodavnih rješenja i prakse reguliranja sukoba interesa kako u Republici Hrvatskoj tako i komparativno (Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Španjolska). Konačno, deveti dio rada je fokusiran na donošenje zaključaka nakon razmatranja svega prethodno navedenoga.