Rad je podijeljen u trinaest većih cjelina. Nakon uvoda slijedi poglavlje „Europeizacija i bolja regulacija“ kao poglavlje koje će vas uvesti u proces europeizacije i bolje regulacije te objasniti što ti pojmovi, kao i cjelokupni procesi, znače, s posebnim naglaskom na navedene procese u Republici Hrvatskoj i na transparentnost i otvorenost koji su s tom temom blisko povezani. Nakon toga, u radu se navode instrumenti bolje regulacije, opisan je svaki od instrumenata, dok je u fokusu instrument savjetovanja sa zainteresiranom javnošću koji se detaljnije analizira i daje se osvrt na korištenje tog instrumenta u Republici Hrvatskoj, analiziraju se propisi koji savjetovanje regulira i navodi se tijek napretka savjetovanja. Slijedi analiza internetskih stranica koje se odnose na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te kratke upute o korištenju aplikacije e-Savjetovanja, a nakon toga se govori o važnosti civilnog društva za savjetovanja. Provođenje Kodeksa za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, kao glavnog propisa za savjetovanje su slijedeća tema, nakon koje slijedi istraživanje primjene Kodeksa na lokalnoj razini. Tada su navedeni problemi i prijedlozi za poboljšanje savjetovanja. Analiza izvješća provedbe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (2010. – 2017.) pruža nam informacije o provedbi savjetovanja u RH, pokazuje konkretne podatke i vidljive pomake koji se događaju iz godine u godinu. Studija slučaja temelji se na četiri propisa koje je na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću stavilo Ministarstvo unutarnjih poslova. Propise su tematski odabrani, a tiču se teme stranaca. Analizira se provedba savjetovanja, broj komentara, komentatora i postotak prihvaćenih/ne prihvaćenih komentara zainteresirane javnosti. U zaključku su predložene ideje za poboljšanje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću s obzirom na predstavljene podatke i analize u radu.