Solitarne pčele zauzimaju sve veći značaj u oprašivanju različitih voćarskih i poljoprivrednih kultura. Njihova najveća prednost u oprašivanju je da, za razliku od medonosnih pčela, izlaze pri nižim temperaturama i što ne biraju cvjetove. Te prednosti najveći značaj imaju u oprašivanju kruški i različitog bobičastog voća. Glavna prijetnja uzgoju solitarnih pčela osim nepovoljnih klimatskih promjena su nametnici, grabežljivci te štetnici koji smanjuju sposobnost preživljavanja, razmnožavanja i razvoja u umjetnim gnijezdima. Ne smijemo zaboraviti i štetan učinak onečišćenja okoliša različitim pesticidima, insekticidima i herbicidima koji se koriste u intenzivnoj proizvodnji hrane, a koji imaju veliki utjecaj na smanjenje populacija kukaca oprašivača. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi stupanj invadiranosti umjetnih gnijezda solitarnih pčela nametnicima, te njihovu morfološku identifikaciju i tjelesnu masu po pojedinim lokacijama. Lokacije uzgajališta solitarnih pčela su smještene u različitim staništima i pod utjecajem su različitih okolišnih čimbenika, stupnju urbanizacije i načinu uzgoja. Određivan je broj komora u gnijezdu koji je sadržavao nerazvijeno uginulo leglo tipa mumificirane ili suhe ličinke, broj komora koje su sadržavale uginule odrasle pčele, komore s nametnicima, grabežljivcima ili štetnicima, komore s neiskorištenim peludom te broj komora s živim i zdravim pčelama koje su potpuno razvijene u kokonima. Ukupno su pregledane 4672 komore umjetnih gnijezda solitarnih pčela na četiri različita uzgajališta. Od ukupnog broja pregledanih umjetnih gnijezda ukupno je utvrđeno 1379 zdravih komora što iznosi 27,98%, a prosječan broj razlikovao se na pojedinim lokacijama. Postotak zdravih kokona po pojedinom uzgajalištu je sljedeći: L1 = 49,97%, L2 = 28,05%, L3 = 13,80%, te L4 = 34%. Ukupni broj nametnika, štetnika i grabežljivaca koji je utvrđen u umjetnim gnijezdima kretao se L1 = 47,63%, L2 = 80%, L3 = 45,52% te L4 = 88,15%.