Žune Ba-F epitermalno ležište dio je Ljubijskog rudnosnog bazena (SZ Bosna i Hercegovina), smješteno u gornjo paleozojskim dolomitima kao stijenama domaćinima. Dolomit je uglavnom svjež do mjestimično limonitiziran, te ima masivnu, homogenu teksturu. Geokemijska analiza otkriva prisutnost viših koncentracija CaO (30.24–32.38 mass. %), MgO (16.47–17.35 mas. %) i LOI (44.6–45.58 mas. %), ali isto tako i niske koncentracije SiO2 (1.33–3.65 mas. %), Al2O3 (0.27–0.74 mas. %) i BaO (0.02–0.83 mas. %). Kontaktna zona između dolomita i mineralizacije u ležištu karakterizirana je primarnim akcesornim mineralima tremolitom, magneziokloritoidom, topazom (piknitom), epidotom, piritom i rutilom koji upućuju na temperature iznad 300°C i tlakove oko 2 kbar-a, kao uvjete formiranja. Rudno tijelo, s baritom i fluoritom kao glavnim rudnim mineralima, dominantno je žilnog, te u manjoj mjeri brečastog tipa. Barit i fluorit kristalizirali su prvi, uz kvarc u žilama, ali odnos sa sulfidima mogao bi upućivati na njihovu gotovo istovremenu kristalizaciju. Uzorci u kojima se javlja mineralizacija karakterizirani su visokim koncentracijama CaO (6.30–66.03 mas. %) i BaO (3.92–50.23 mas. %) te relativno nižim koncentracijama SO3 (2.05–26.22 mas. %) i fluora (2.01–22.88 mass. %). Od elemenata rijetkih zemalja (ERZ) dominiraju lake rijetke zemlje. Povišena koncentracija Sr (> 1 mas. %), Sm (do 118 ppm) i Eu (do 44 ppm) prati povećan sadržaj barita u uzorcima, dok su fluoritom bogati uzroci karakterizirani povišenim koncentracijama Y (do 41 ppm), elemenata teških rijetkih zemalja, te osiromašeni na elementima lakih rijetkih zemalja. XRD analiza provedena na četiri uzorka potvrdila je prisutnost dolomita, barita i fluorita, dok je od primarnih akcesornih minerala kloritoid detektiran. Na temelju varijabilnog sadržaja ERZ-a i negativne Ce i Yb anomalije, Žune kao ležište geokemijski pripada svjetskim ležištima fluorita vezanim za karbonatne sedimentne stijene.