Svrha istraživanja utjecaja glazbe na kulturni identitet je otkriti na koje načine i kolikom jačinom glazba može uzrokovati promjene u načinu razmišljanja, osjećajima i stavovima kod pojedinca. Cilj rada jest bolje razumijevanje važnosti glazbe u životu pojedinca te uvid u moguće utjecaje glazbe na identitet, kao što je utjecaj glazbe na samopouzdanje i socijalizaciju. Prikazana su teorijska dostignuća na ovom području, radovi i postavke sljedećih autora: Eagleton, Dobrota, Kuščević, Krnić, Posavec, Tonković, Krolo, Marcelić. Provedeno je istraživanje o glazbenim preferencijama mladih Zadra. Metodom polustrukturiranoga intervjua pet ispitanika izrazilo je svoja stajališta vezana za njihov odnos s glazbom, što su potkrijepili primjerima, a rezultati su analizirani deskriptivnom metodom. Potvrđuje se tvrdnja da glazba prenosi važne poruke, pomaže pri usklađivanju osjećaja i vraćanju „ravnoteže“ u trenucima emocionalne slabosti. Raslojavanje društva podjelama na „mene“ i „tebe“ ili “nas“ i „vas“ dovele su do veće potrebe za glazbom koja nosi određeni značaj te ublažava i olakšava negativne okolnosti i situacije. Težnja za društvenim promjenama i prenošenje poruka najvažniji su načini utjecaja glazbe na pojedinca, a svijest o tome trebala bi potaknuti kulturnu javnost da se uključi u stvaranje novih kulturnih programa radi napretka zajednice.