| Sažetak | Predmet ovog istraživanja bio je utvrditi prisutnost osoba s invaliditetom i tema vezanih uz invaliditet u hrvatskim dnevnim tiskanim medijima, te dobiti detaljniji uvid u način njihova prikaza u novinama. Dva su opća cilja ovog istraživanja: utvrditi na koji se način osobe s invaliditetom i teme vezane uz invaliditet prikazuju u hrvatskim dnevnim tiskanim medijima i utvrditi osnovna načela selekcije vijesti te moguće elemente koji utječu na način izvještavanja o osobama s invaliditetom. U provedbi istraživanja primijenjena je kombinacija desk-metode (analiza sadržaja) i field-metode (anketa provedena s novinarima).
U istraživanju se polazilo od koncepta invaliditeta shvaćenog u okviru socijalnog modela i modela ljudskih prava, te koncepta uokvirivanja (eng. framing), uz pretpostavku da mediji pridonose održavanju ili odbacivanju stereotipa prisutnih u društvu u odnosu na osobe s invaliditetom.
Za potrebe ovog istraživanja praćen je dnevni press clipping Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Sadržaj novina praćen je od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011. godine, prema 38 ključnih riječi vezanih uz invaliditet. Na osnovi podataka o čitanosti i dosegu novina u 2011., istraživanjem je obuhvaćeno 9 dnevnih novina: 24 sata, Jutarnji list, Večernji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Glas Istre, Glas Slavonije, Zadarski list i Vjesnik. Uzorak je bio jednostavni, slučajni na populaciji od 2299 selektiranih novinskih priloga. S obzirom na tako velik broj priloga, primjenom generatora slučajnih brojeva, te pročišćivanjem uzorka, dobili smo konačni uzorak od 955 novinskih priloga koji su bili osnovna jedinica analize sadržaja.
Istraživanje pokazuje da su tijekom 2011. godine ukupno više od polovice priloga o osobama s invaliditetom i temama vezanim uz invaliditet, njih 51,21 %, objavili Novi list (18,85 %), Večernji list (16,55 %) i Slobodna Dalmacija (15,81 %). Slijede: Glas Slavonije (14,45 %), Glas Istre (12,46 %), Zadarski list (7,23 %) Vjesnik (6,91 %), Jutarnji list (4,92 %) i 24 sata (2,83 %).
Najzastupljeniji žanr priloga bile su informativno-izvještajne vrste, a zanimljiv je podatak da je najveći broj priloga objavljen radnim danima. Informativni naslovi bili su najprisutniji u objavljenim prilozima. Više od polovice priloga objavljeno je u regionalnim tiskovinama, koje, kako je istraživanje pokazalo, većim dijelom objavljuju priloge koji su bili i regionalno teritorijalno orijentirani. U gradskim rubrikama, u kojima se donose vijesti o događajima s lokalnog područja, objavljen je najveći broj priloga. Također su bile prisutne objave u
rubrikama u kojoj se objavljuju najvažniji događaji iz Hrvatske (Događaji dana – Aktualno – Vijesti – Novosti – 24 news), a to su najčešće bile vijesti vezane uz politički diskurs u odnosu na invaliditet. Iako je najveći broj priloga objavljen na atraktivnim mjestima (gornji lijevi dio stranice, donji desni dio stranice), prilozi o osobama s invaliditetom u više od pola slučajeva nisu dobili više od četvrtine stranice prostora na manje čitanim stranicama (od 6. stranice nadalje), što daje prilično jasnu sliku o procjeni važnosti ovih tema i pokazuje indirektno o podzastupljenosti priloga o osobama s invaliditetom i tema vezanih uz invaliditet.
Osobe s invaliditetom i predstavnici lokalnih ili nacionalnih udruga osoba s invaliditetom bili su novinarima najčešći izvor informacija. U najvećem broju novinskih priloga spol i dob nisu bili izrijekom navedeni ili ih je bilo teško iz teksta odrediti, što nije iznenađujući podatak, s obzirom na to da smo pronašli da su novinari izvještavali najčešće o osobama s invaliditetom općenito ili o konkretnoj skupini osoba s invaliditetom, a da se samo manji broj priloga odnosio na konkretne osobe, glavne aktere u prilogu. Ipak, unutar skupine priloga koji se odnose na neko specifično oštećenje, pronašli smo da tjelesni invaliditet prednjači po broju priloga u kojima se spominje.
Humanitarne akcije, potom razvijanje i podizanje svijesti o osobama s invaliditetom te rekreacija i sport - tri su najzastupljenije okvirne teme po broju objavljenih priloga.
U analiziranom smo uzorku pronašli uporabu 785 termina kada se izvještavalo o osobama s invaliditetom. Uočava se porast primjerene i nestigmatizirajuće terminologije i jezika (tzv. „people-first“ terminologija) općenito u tiskanim medijima. Taj trend je posebno prisutan ako se u prilozima izvještava o osobama s invaliditetom općenito. Ipak 513 termina koji ne upotrebljavaju „people-first“ terminologiju, govore o prisutnosti stereotipnog i stigmatizirajućeg jezika u hrvatskim tiskanim medijima.
Istraživanje je pokazalo i kako prikaz osoba s invaliditetom u okviru modela manjinskih/građanskih prava zauzima vodeće mjesto. To je, zasigurno, značajan rezultat jer upućuje na svojevrsni trend koji pronalazimo na stranicama dnevnih tiskanih medija. Istodobno, u gotovo jednakom broju priloga pronalazimo tradicionalni model socijalne patologije, kada se izvještavalo o temama vezanim uz invaliditet.
Rezultati ankete provedene s devet novinara, koji su objavili najveći broj priloga o osobama s invaliditetom u odabranom uzorku, pokazali su da je važnost/relevantnost, većini ispitanih novinara glavni kriterij koji primjenjuju u selekciji vijesti. Urednici u većini slučajeva prihvaćaju prijedloge novinara o selekciji vijesti, te se urednička načela selekcije ne razlikuju
kada je riječ o prilozima o osobama s invaliditetom. Rezultati su potvrdili da u velikoj mjeri upravo urednici odlučuju o grafičkoj prezentaciji vijesti, određujući najčešće nadnaslove, naslove i podnaslove teksta, a ponekad urednik određuje i leadove unutar novinarskih priloga. Zaključak nakon provedene ankete jest, da osobno iskustvo novinara koje imaju s osobama s invaliditetom, kao i članovima obitelji, prijateljima i dr., može utjecati na njihov senzibilitet i pojačava zanimanje za takve teme, s obzirom na to da su upravo ti novinari izabrani na osnovi brojnosti objavljenih priloga u odabranom uzorku.
Percepcija invaliditeta u široj javnosti često je bazirana upravo na medijski formiranoj slici invaliditeta. Stoga je iznimno bitan način na koji novinari i urednici pristupaju ovoj temi, koju terminologiju upotrebljavaju, o kojim temama pišu, kojim skupinama daju prostor u novinama - i kao izvorima i akterima vijesti. Svi navedeni i brojni drugi elementi određuju medijske okvire u kojima se vijesti o osobama s invaliditetom objavljuju. A ti okviri, kako je i ovo istraživanje pokazalo, također snažno mogu promovirati određeno poimanje invaliditeta te pridonijeti odbacivanju stereotipa i promociji ljudskih prava osoba s invaliditetom. |
| Sažetak (engleski) | The subject of this research was to determine the presence of persons with disabilities and subjects related to disability in Croatian daily newspapers, and to obtain a more detailed insight into the way they are depicted in the newspapers. Two general research objectives have been set: to determine how the persons with disabilities and subjects related to disability are depicted in Croatian daily newspapers and to determine the possible elements that affect the way the news about persons with disabilities are reported. During the implementation of this research, a combination of desk-method (content analysis) and field-method (poll conducted among the journalists) was used.
The research is based on the concepts of the social model of disability, in particular the human rights model and the media concept of framing. The research assumed that the media can contribute to the maintenance or rejection of stereotypes present in society when it comes to persons with disabilities.
For the purposes of this research, the daily press clipping of the Office of ombudswoman for persons with disabilities was used. The newspaper content was tracked from 1 January 2011 until 31 December 2011 according to 38 keywords related to disability. Based on the data we obtained on readership and reach of newspapers in 2011, the research included 9 daily newspapers: 24 sata, Jutarnji list, Večernji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Glas Istre, Glas Slavonije, Zadarski list and Vjesnik. A simple, random sample of 2299 selected newspaper articles was used. Given the large number of articles, we used the random number generator and sample purification to obtain the final sample of 955 newspaper articles that served as the basic unit of content analysis.
The research showed that during 2011, more than half of the articles on persons with disabilities and subjects related to disability, 51.21 % of them, were published by Novi list (18.85 %), Večernji list (16.55%) and Slobodna Dalmacija (15.81 %). They are followed by Glas Slavonije (14.45 %), Glas Istre (12.46 %), Zadarski list (7.23%) Vjesnik (6.91 %), Jutarnji list (4.92 %) and 24 sata (2.83 %).
The most common genre of these articles was the informative-reporting article, and it is interesting to point out that the articles were mostly published on workdays. Most published articles had informative headlines. More than half of articles were published in regional newspapers that, as the research had shown, usually publish articles that also had regional territorial orientation. Most of the articles were published in municipal sections of
newspapers, where one finds the news about local events. Sometimes the articles were also published in sections that cover the most important events in Croatia (Events of the day – Current events – News – 24 news), and those were usually news related to the political discourse involving disability. Even though the majority of articles were attractively positioned (upper left corner, bottom right corner of the page), the articles on persons with disabilities in more than half of the cases did not receive more than one quarter of a page on less read pages (page 6 and onwards), which in the end paints a pretty clear picture regarding the evaluation of importance of such subjects, and indirectly symbolizes the underrepresentation of articles on persons with disabilities and subjects related to disability.
The most common source of information to journalists were persons with disabilities and representatives of local or national associations of persons with disabilities. In most articles, the sex and age were not explicitly mentioned and were difficult to determine from the text, which is not surprising, since we discovered that the journalists would usually report on persons with disabilities in general, or on some specific group of persons with disabilities, and that only a small number of articles referred to specific persons, the main actors in the articles. However, within the group of articles related to some specific disability, we discovered that the physical disability is at the forefront, considering the number of articles in which it is mentioned.
The three most common general themes of articles are, in this order, charities, developing and raising the awareness on persons with disabilities, and recreation and sports.
In the analysed sample, we found that 785 expressions were used to report on persons with disabilities. The increase of appropriate and non-stigmatizing terminology and language is generally noticeable in the press (so-called people-first terminology). This trend is particularly present when the article reports on persons with disabilities in general. However, the 513 expressions that do not use the people-first terminology symbolize the presence of stereotypical and stigmatizing language in the Croatian press.
Surprisingly, the depiction of persons with disabilities within the framework of minority/civil rights is at the forefront. This is surely an important finding and represents an encouraging trend that we find on the pages of daily newspapers. A less encouraging trend is that we find the traditional model of social pathology in reports on subjects related to disability in almost the same number of articles.
The results of the poll conducted among 9 journalists that published most articles on persons with disabilities in the chosen sample have shown that to most journalists the importance/relevance is the main criteria that they use when selecting the news. The editors usually accept the suggestions of journalists on news selection, and the editors' principles of selection regarding the articles on persons with disabilities are not in any way different. The results have shown that the editors largely make the decisions on graphical presentation of news, by usually determining the headings, headlines, and subheadings, while sometimes the editor also determines the leads within the articles. What we can conclude from the conducted poll is that the personal experience of journalists with persons with disabilities as family members, friends, etc. can influence the journalist's sensibility and increase the interest in these subjects, since such journalists have been selected based on frequency of published articles in the chosen sample.
The perception of disability in the public is often based on the image of disability formed by the media. Therefore, the way the journalists and editors approach this subject, the terminology that they use, the subjects that they writhe about, the groups that are given exposure in the newspapers, either as sources or news actors are all very important. All these and numerous other elements determine the media frameworks within which the news on persons with disabilities are presented. And these frameworks, as this research has also shown, can also strongly promote a certain perception of disability and contribute to the rejection of stereotypes and promotion of human rights of persons with disabilities. |
