Opće je poznato da je igra najvažnija dječja aktivnost uz koju djeca aktivno uče samostalno istražujući. U vrtićima se uz slobodnu igru ciljano provode i neke planirane aktivnosti kojima se djeluje na razvoj djece rane i predškolske dobi. U odgojno-obrazovnim ustanovama potiče se cjelovit razvoj svakog pojedinog djeteta. Cjelovit razvoja obuhvaća tjelesni, kognitivni, spoznajni i socio-emocionalni razvoj. Planiranim se aktivnostima zadovoljavaju predviđene razvojne zadaće te se ostvaruju zadani ciljevi. Razvijaju se dječja mašta, kreativnost i suradnička igra. Utječe se na motorički razvoj, umjetničko izražavanje, socijalizaciju i emocionalne kompetencije djece. Spomenute razvojne zadaće neke su od ciljeva pedagoškog rada kroz čitavu pedagošku godinu. Odgojitelj u vrtićkoj ustanovi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djeluje odgojno-obrazovno te odgojnim metodama, aktivnostima i igrama prilagođenima dobi, interesu i znatiželji djece, fleksibilnom organizacijom vremena te poticajnim prostorno-materijalnim okruženjem utječe na djecu te potiče djetetov rast i razvoj. Mjesec svibanj je poseban mjesec. Pedagoška se godina bliži kraju, djecu se u vrtićima priprema za završne priredbe, proslave i svečanosti te se sudjeluje s njima u brojnim programima i manifestacijama izvan vrtićke ustanove. Isto tako tijekom mjeseca svibnja s djecom se u vrtićima obilježavaju mnogi važni datumi i tematski dani. U svibnju 2019. godine s djecom mješovitih vrtićkih odgojnih skupina iz Dječjeg vrtića Vrapčić, Šenkovec obilježeni su neki od značajnijih datuma. Tematski dani koji su se proveli s djecom su: Svjetski dan vatrogasaca, Svjetski dan Sunca, Majčin dan i Međunarodni dan obitelji te Svjetski dan sporta. Pri pisanju rada istražilo se kada se obilježava pokoji tematski dan i zašto. Tijekom obilježavanja određenog dana u vrtiću s djecom su se podijelile neke zanimljivosti, primjerene njihovoj dobi, o pojedinom danu. Sve su aktivnosti obilježavanja tematskih dana bile integrirane te su sadržavale motivacijski, govorno-jezični, tjelesni, matematički, glazbeni, likovni i kreativni dio. Djeca su imala slobodu izbora sudjelovanja u slobodnim ili planiranim aktivnosti te su imala mogućnost odabira i samoorganizacije samoiniciranih aktivnostima. Zajedničko svim aktivnostima bilo je uporaba govora i jezika. Svim se aktivnostima djecu poticalo na govorenje i jezično izražavanje te se primjenom jezično-govornih igara utjecalo na razvoj komunikacijskih vještina djece.