Cilj je rada opisati značenja (bes)prijedložnoga genitiva i istražiti upotrebljavaju li se u skladu s preporukama normativne i savjetodavne literature. Opis padežnih značenja temelji se na Gramatici hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta Josipa Silića i Ive Pranjkovića. Gramatici hrvatskoga jezika Stjepka Težaka i Stjepana Babića, Hrvatskoj gramatici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Sintaksi hrvatskoga književnog jezika Radoslava Katičića i Praktičnoj hrvatskoj gramatici Dragutina Raguža. U opisu su izdvojena i oprimjerena značenja besprijedložnog posvojnog, subjektnog, objektnog, objasnidbenog, dijelnog, kvalitativnog, slavenskog, vremenskog i emfatičnog genitiva. Budući da je genitiv padež koji dolazi s najviše prijedloga, u radu se ne prikazuju sva njegova značenja, nego ona koja su najčešće mjesto raskoraka između normativne i savjetodavne literature i uporabe u različitim funkcionalnim stilovima standardnog jezika. Značenja između norme i uporabe istražuju se u književnoumjetničkom, administrativnom i publicističkom stilu pa stoga istraživani korpus čine knjižni potkorpus Hrvatske jezične riznice, članci s mrežnih portala Jutarnji. hr, Večernji.hr i 24sata u razdoblju od siječnja do lipnja 2017. te Zakon o radu, Zakon o poticanju zapošljavanja, Zakon o elektroničkim medijima i Kazneni zakon. U korpusu se istražuje uporaba posvojnog i slavenskog genitiva te genitiva s prijedlozima mjesto, namjesto umjesto, glede, zbog, radi, s ciljem, putem i preko. Uspoređuju se razlike u trima funkcionalnim stilovima s posebnim naglaskom na otklon od norme. Osim na normativnoj usporedba počiva i na savjetodavnoj literaturi od koje se izdvajaju Hrvatski naš osebujni Stjepka Težaka, Hrvatski jezični putokazi Nives Opačić, Hrvatski jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Govorimo hrvatski urednika Mihovila Dulčića.