Cilj i svrha rada je analizirati elemente opisa građe odnosno osvrnuti se na elemente vezane uz zaštitu građe u arhivima, knjižnicama i muzejima te zaključiti na koji način i koliko su elementi opisa zaštite zastupljeni u kataložnim opisima. S obzirom da su doneseni brojni pravilnici i zakoni u arhivima, knjižnicama i muzejima, a veliki naglasak stavlja se na zaštitu građe, analizira se mjesto elementa opisa zaštite građe te se navode primjeri za pronađene elemente, polja i potpolja. Arhivi, knjižnice i muzeji ustanove su koje imaju jednaku ulogu - prikupiti, obrađivati, čuvati i dati na korištenje određenu građu, ali svaka od njih razlikuje se po načinu na koji tu građu čuva. Zaštita je ključan element u zajednici arhiva, knjižnica i muzeja jer podrazumijeva i sva upravna, administrativna, financijska i kadrovska pitanja usmjerena na očuvanje i dobrobit zbirki koje se moraju očuvati za buduće generacije. Kako bi se zaštita što bolje provodila, ali i opisala, u obzir se uzima obrazovni vid katalogizatora odnosno samog osoblja koje svakodnevno radi s građom i poznaje materijale, tehnike i metode zaštite koje se provode. Analizom Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi, ISAD (G) – opće međunarodne norma za opis arhivskog gradiva, UNIMARC bibliografskog formata i Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima zaključeno je da element opisa zaštite građe ne postoji, osim kod UNIMARC bibliografskog formata, ali da se podaci o zaštiti građe mogu pojaviti unutar drugih elemenata područja koja postoje ukoliko je katalogizator dovoljno upoznat s građom koju opisuje.