Kolecistitis je upala žučnjaka, a najčešći uzrok bolesti je začepljenje žučnog voda kamencem. Kolecistitis može biti akutni, kalkulozni, akalkulozni i kronični. Česta komplikacija kolecistitisa je kolangitis. Vrlo česta bolest koja zahtjeva kiruršku intervenciju je kolelitijaza. Brojni su simptomi koji ukazuju na bolest žučnjaka, a najčešće je riječ o intenzivnoj boli, mučnini i povraćanju. Dijagnostika se temelji na kliničkoj slici a provodi se anamnezom, fizikalnim pregledom, laboratorijskim nalazima, ultrazvučnim pregledom. U dijagnostici je također bitna endoskopska retrogradna kolangiografija (ERCP). Liječenje kolecistitisa se provodi konzervativnim i kirurškim putem. Kirurško liječenje se može odvijati laparoskopski ili laparotomijom. Suvremeni način liječenje je laparoskopska kolecistektomija. Iako ima brojne prednosti, ne isključuje mogućnost komplikacija poput ozljeda retroperitonealnih krvnih žila i trbušnih organa, te hipovolemijskog šoka. Međutim, svakako je bolja opcija liječenja u odnosu na laparotomiju čije komplikacije uključuju fistule, hidrops, empijem žučnog mjehura, ozljede žučnih vodova, pankreatitis, te peritonitis, što su svakako ozbiljnije i češće komplikacije. Medicinska sestra ima veliku ulogu u liječenju bolesnika. Sestrinsko medicinski problemi kod operiranih bolesnika nakon upale žučnjaka zahtjevaju utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom, definiranje problema, te provođenja intervencija. Najčešći problemi su respiratorni, metabolički, gastrointestinalni i bilijarni. Intervencije medicinske sestre su usmjerene prevenciji i tretiranju poteškoća i komplikacija, te edukaciji bolesnika, uz dobru suradnju sa liječnicima.