U ovom diplomskom radu bavili smo se problematikom adaptacije termina umjetničkog klizanja iz ruskog u hrvatski jezik. Rusija je već naveliko poznata kao zemlja najboljih klizača u svijetu, a tako i trenera. Budući da se u Hrvatskoj umjetničko klizanje kao profesionalni sport počelo razvijati kasnije nego u nekim većim zemljama, prvi bolji treneri bili su porijeklom iz Rusije, uz pomoć kojih je i počeo taj razvoj. Kako to biva, ti treneri nisu znali hrvatski jezik, no kako je ovaj srodan ruskom, uspjeli su se sporazumijevati. Međutim, baš iz tog razloga mnogi nazivi elemenata u hrvatskom jeziku zapravo su posuđenice iz ruskog koje su fonološki i morfološki adaptirane u hrvatski jezik. Kroz tablicu pojmova pokazali smo podjelu najvažnijih termina, te njihove nazive u engleskom, hrvatskom i ruskom jeziku. Vidjeli smo da ruski jezik nije prvi jezik svih termina, on ih je također posuđivao iz drugih jezika, te ih je prilagođavao svojim principima No, često se javlja kao jezik-posrednik u prilagodbi termina u hrvatskom jeziku. Što se tiče fonološke adaptacije, tu se najčešće javljaju glasovne promjene, dok se naglasak uglavnom zadržava na istom slogu. S druge strane, morfoloških promjena je još i manje, rod je gotovo uvijek ostao isti (jedino je pirueta promijenila rod), a također se sve imenice mijenjaju po padežima i broju u oba jezika – i kada se radi o nultom nastavku. Možemo zaključiti da su ruski jezik i ruska kultura imali velikog utjecaja na razvoj hrvtaskog klizanja, kao i na stvaranje njegove terminologije u hrvatskom jeziku.