U radu su analizirani stilistički neologizmi u bugarskim, hrvatskim i slovenskim prijevodima knjiga o Harryju Potteru J. K. Rowling. U uvodnom dijelu rada definiran je pojam neologizam, prikazane su opće klasifikacije i vrste neologizama te su izloženi razlozi zbog kojih je u radu primijenjen termin stilistički neologizam. Budući da je analiza posvećena načinima gradnje i prilagodbe novih riječi u pojedinim južnoslavenskim jezicima, obrađeni su njihovi tvorbeni modeli. Posebna pažnja posvećena je blendingu ili stapanju kao novom modelu tvorbe riječi, koji je u južnoslavenske jezike ušao pod utjecajem engleskog jezika. Prije analize korpusa obrađen je pojam dječja književnost, kao i neke od najvažnijih karakteristika prevođenja za djecu, jer romani o Harryju Potteru pripadaju dječjoj književnosti. Pritom, prevoditeljska rješenja uvelike ovise o ciljnoj čitateljskoj publici, u ovom slučaju djeci i mladima. U radu su nadalje, navedene najvažnije karakteristike potterovskog čarobnog svijeta, a detektirani neologizmi popisani su i klasificirani u tri tematske kategorije: živo, neživo i imena. Prva kategorija obuhvaća nazive za bića, biljke i zvijeri, druga kategorija obuhvaća nazive za različite pojmove i predmete, a treća kategorija obuhvaća toponime, vlastita imena, nadimke i nazive. Pojedini su neologizmi analizirani komparativnom metodom, odnosno uspoređeni su neologizmi nastali na engleskom, koje je za potrebe romana iskovala J. K. Rowling, te njihovi prijevodi na bugarski, hrvatski i slovenski jezik, koje su za potrebe prijevoda iskovali prevoditelji.