Cijepljenje protiv zarazne bolesti medicinska je intervencija kojoj je svrha da izazove specifični zaštitni imunosni odgovor protiv uzročnika zarazne bolesti ili njegova proizvoda prije nego bolest nastupi. Razvoj cjepiva jedna je od najznačajnijih prekretnica u povijesti medicine. Aktivnom imunizacijom postignut je velik pad mortaliteta i morbiditeta bolesti protiv kojih je obavezno cijepljenje, kao i invaliditeta koji se može javiti kao posljedica tih bolesti. Iako cijepljenje spada među najsigurnije medicinske intervencije, prisutan je rizik od nuspojava. One su uglavnom blage, no rijetko dolazi do razvoja ozbiljnih i teških nuspojava koje mogu ostaviti trajne posljedice. Unatoč tome, službeni stav medicine jest da korist cijepljenja uvelike premašuje potencijalne rizike. Mišljenja o cijepljenju podijeljena su od samih njegovih početaka, no posljednjih desetljeća sve se više raspravlja o ovoj kontroverznoj temi. Odbijanje cijepljenja iz nemedicinskih razloga, već zbog zabrinutosti o njegovoj sigurnosti, opravdanosti, učinkovitosti i etičnosti dovodi do suboptimalnih cijepnih obuhvata, što otvara vrata epidemijama potisnutih bolesti. Posljednjih godina zabilježen je pad procijepljenosti obveznim cjepivima u Republici Hrvatskoj te se ovim istraživanjem žele utvrditi stavovi o cijepljenju u zajednici. Tijekom izrade završnog rada provedeno je istraživanje na društvenim mrežama putem Google obrasca u periodu od 18.7.2017.- 10.9.2017. Za potrebe ovog istraživanja sastavljen je upitnik od tri dijela. Prvi dio je prikupljao sociodemografske podatke o ispitanicima, drugi dio je sadržavao 20 čestica gdje su ispitanici na Likertovoj skali procjenjivali koliko se slažu s nekom tvrdnjom vezanom za cijepljenje, a posljednji dio upitnika je sadržavao tri pitanja s ponuđenim odgovorima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 3929 ispitanika. Rezultati su pokazali da 64,09% ispitanika podržava cijepljenje, 18,58% mu se protivi, a ostali su neodlučni. MO- PA- RU i ''5u1'' cjepiva pokazala su se kao ona koja izazivaju najviše zabrinutosti. Negativnije stavove prema cijepljenju imaju žene, roditelji odnosno skrbnici, ljudi koji dolaze iz ruralnih sredina i oni snižom razinom obrazovanja.