prikaz prve stranice dokumenta Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije
  Preuzmi
PDF 715.28 KB
diplomski rad
Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije
2017. urn:nbn:hr:114:835846
Dangubić, Marijana
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
Odsjek za komparativnu politiku

Citirajte ovaj rad

Dangubić, M. (2017). Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Dangubić, Marijana. "Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Dangubić, Marijana. "Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Dangubić, M. (2017). 'Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, citirano: 19.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Dangubić M. Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti; 2017 [pristupljeno 19.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

M. Dangubić, "Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOdnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije
Naslov (engleski)Relations between Russia and Serbia after dissolution of the Soviet Union and SFR Yugoslavia
AutorMarijana Dangubić
MentorDavor Boban (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
(Odsjek za komparativnu politiku)
Zagreb
Datum i država obrane2017-09-08, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Politologija
Komparativna politika
Sažetak
Odnosi Rusije i Srbije od raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije aktualno je pitanje ne samo o budućnosti Srbije nego dometa i intenziteta utjecaja zapadnih integracija i/ili Rusije na Zapadnom Balkanu i JI Europi. Odnosi između Srbije i Rusije analizirani su s obzirom na pitanje smetaju li oni ulasku Srbije u EU i NATO. Analiza je podijeljena na razdoblje od 1991. do 2000. i poslije 2000. godine pri čemu su posebno izdvojene teme oko kojih se najintenzivnije razvijao odnos koji je u pitanju. Intenzitet odnosa između dvije zemlje promatran je prvenstveno kao posljedica pojedinačnih odnosa obje zemlje sa Zapadom, prvenstveno sa Sjedinjenim Državama i EU, pa se i oni analiziraju. Iako se kroz literaturu i pojedinačne događaje ne pokazuju jedinstvena mišljenja i informacije, zajedno pružaju temelj za zaključak da je ulazak Srbije u zapadne integracije, osim ulazak u NATO u određenom stupnju, prvenstveno određen pragmatičnim interesima Srbije, a ne Rusije kojoj je Srbija jednako tako interesna zona samo u pogledu aktualnih pragmatičnih pitanja, a ne nekog iracionalnog, sudbinskog savezništva.
Sažetak (engleski)
The relationship between Serbia and Russia since the break-up of Yugoslavia and the dissolution of the Soviet Union is a very timely topic of discussion: Beyond the political and economic future of Serbia, it bears on the scope and intensity of Western integration throughout the Balkans and SE Europe. To this end, contemporary Serbo-Russian relations are analyzed in terms of their potential impact on Serbia joining the EU and NATO. The analysis is divided into two periods, 1991-2000 and post-2000. The more critical issues in bilateral relations are emphasized. Understanding each country’s separate relationship with the West -- particularly the USA and EU -- is an essential part of this analysis. Contradictory conclusions may be reached when arguments advanced in the literature or individual geo-political events are considered in isolation; but when available information is combined, there is a basis for concluding that Serbia’s progression toward Western integration, including some degree of association with NATO, is determined primarily by the pragmatic interests of Serbia itself and not by Russia. For the latter, Serbia presents an interesting regional opportunity in pragmatic geo-political terms, but not for any irrational, destiny-driven alliance.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:114:835846
Studijski programNaziv: Politologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna (CC BY-NC-ND 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2017-10-19 12:54:25