Republika Hrvatska se zbog svog specifičnog geografskog položaja i oblika kojim obuhvaća panonski, dinarski i mediteranski prostor, može pohvaliti iznimnom raznolikošću i ljepotom prirode, a zbog bogate povijesti i raskošnom kulturnom baštinom. Kako bi se smanjila subjektivnost ovakve tvrdnje, treba napomenuti kako hrvatska prirodna i kulturna baština uživa priznanja i na međunarodnoj razini pa su tako mnoga njena povijesna obilježja, ljepote i fenomeni svrstani na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske razlikuje devet vrsta zaštićenih područja, a to su: strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume te spomenici parkovne arhitekture. U Hrvatskoj je do danas zaštićeno više od 5000 km². Ovaj rad predstavit će osam područja koja je Hrvatski sabor do sada proglasio nacionalnim parkovima (kronološki): Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit. Prekrasni radovi napisani su na temu nacionalnih parkova Hrvatske, a u pisanju ovog rada najviše je pomogla knjiga stručnjaka Ive Bralića – „Hrvatski nacionalni parkovi“ – koja je do sad objavljena u 3 izdanja i prevedena na 4 europska jezika.