Usvajanje hraniva korijenskim sustavom biljaka ovisi o njihovim fizičko-kemijskim svojstvima. Hranjive tvari tla nalaze se u različitim i promjenjivim oblicima koji utječu na njihovu bioraspoloživost, stoga su biljkama najvažnija mobilna hraniva jer su vodotopiva te ih korijenski sustav lako može usvojiti. Presudan značaja za hraniva ima organska tvar u tlu. U prijašnjim istraživanjima utvrđene su statistički značajne razlike u zalihama organskog ugljika u šumskim zajednicama Prašnika te statistički značajan utjecaj udjela i zalihe org. C na pojedine mikroelemente, pa stoga možemo očekivati i značajnije razlike u udjelu makrohraniva. Cilj istraživanja ovog diplomskog rada bio je odrediti količinu ekstraktibilnih makrohraniva u tlu prema Mehlich 3- metodi po dubinama tla 0 - 10 cm, 10 - 20 cm, 20 - 50 cm i 50 - 100 cm na području prašume hrasta lužnjaka Prašnik u dvije fitocenoze, Genisto elatae - Quercetum roboris i Carpino betuli - Quercetum roboris. Zatim su izrađene karte prostorne raspodjele makrohraniva za sve dubine tla na području prašume. U tlu unutar zajednice Ge-Qr utvrđena je statistički značajno veća koncentracija Mg i S do dubine od 20 cm te K2O do dubine od 50 cm. Također je utvrđena statistički značajna razlika u koncentraciji Ca za dubine tla od 0 do 20 cm i od 50 do 100 cm između dvije navedene zajednice. Za P2O5 nije utvrđena statistički značajna razlika. Utvrđen je statistički značajan utjecaj udjela org. C s koncentracijom K₂O, Ca i Mg u tlu do 50 cm dubine i s koncentracijom S za površinskih 10 cm. Razlog veće koncentracije makrohraniva u tlu zajednice Ge-Qr može se pripisati značajno većem udjelu frakcije gline i povoljnijoj reakciji tla u cjelokupnom profilu, kao i statistički značajno većoj zalihi organskog ugljika.