Vrat maternice (lat. cervix) donji je dio maternice koji spaja tijelo maternice s rodnicom. Nastaje tijekom šestog tjedna embriogeneze iz paramezonefričkih cijevi ili Mullerovih cijevi. Vrat maternice je prekriven višeslojnim pločastim epitelom, a prema cervikalnom kanalu jednoslojnim cilindričnim epitelom i granica između ova dva epitela naziva se skvamokolumnarna granica (SKG). Preinvazivne lezije vrata maternice označavaju atipične stanice vrata maternice uzrokovane humanim papiloma virusom (HPV) koje imaju mogućnost prijelaza u rak vrata maternice. Humani papiloma virusi se dijele u nisko rizične i visoko rizične tipove koji uzrokuju nastanak cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN) najčešće u području transformacijske zone. Cervikalne intraepitelne neoplazije se dijele u tri stupnja ovisno o debljini zahvaćenosti sluznice od bazalnog sloja prema površini na CIN 1, 2 i 3. Viši stupanj ima veću mogućnost prijelaza u invazivni rak. Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pod uvećanjem i osvjetljenjem pregledava vrat maternice, rodnica i stidnica. Ta metoda je prvi puta opisana 1924. od strane Hansa Hinselmanna, njemačkog liječnika rođenog u Neumuensteru 1884.godine. Obavlja se pomoću kolposkopa koji pruža uvećani pogled te omogućuje kvalificiranom liječniku razlikovati normalan od abnormalnog nalaza. Kolposkopija ima najveću preciznost u dijagnostici preinvazivnih lezija visokih gradusa, a manju u otkrivanju lezija nižih gradusa. Zato se, uz uzimanje kolposkopijom vođene biopsije, smatra zlatnim standardom u dijagnosticiranju prekanceroznih stanja. Prilikom kolposkopskog pregleda može se, pod lokalnom anestezijom, izvesti i terapijski postupak LLETZ (engl. Large Loop Excision of the Transformation Zone) kojim se električnom petljom uklanja displastično tkivo na vratu maternice. Kolposkopija ima veliku vrijednost zbog svoje visoke osjetljivosti i mogućnosti prepoznavanja preinvazivnih lezija i time omogućava pravodobno liječenje, čime se sprječava nepotrebna uporaba invazivnih metoda liječenja.